Politika

Razgovor sa županicom Jozić: “Najveći izazov je u činjenici da je ispred nas jako puno projekata koji su odobreni za financiranje”

19-12-2023 • 13:36
Rva
Kraj godine pravo je vrijeme za rekapitulaciju svega što se proteklih 365 dana radilo, ali i onome što se planira kad su u pitanju važni projekti i daljnja ulaganja u razvoj Požeško-slavonske županije.

Kraj godine pravo je vrijeme za rekapitulaciju svega što se proteklih 365 dana radilo, ali i onome što se planira kad su u pitanju važni projekti i daljnja ulaganja u razvoj Požeško-slavonske županije. O tome se u današnjoj emisiji „Jutro s Matkom“ razgovaralo sa županicom Požeško-slavonske županije Antonijom Jozić.

Ako krenemo od početka ove godine, onda možemo reći da je jedan od sastavnica svakako projekt Svijet graševine, istaknula je županica Antonija Jozić.

„Tu mislim na Muzej bećarca koji je otvorio svoja vrata u veljači ove godine, a do današnjeg dana bilježi preko 10 tisuća posjetitelja u samom interpretacijskom centru. Isto tako, završena je izgradnja Zgrade zavoda za socijalni rad ovdje u Požegi, koja je otvorena uoči Dana grada Požege. Jedan lijepi projekt je završen u Alilovcima, u općini Kaptol, radi se o prvom dječjem vrtiću koji je financiran iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u Hrvatskoj. Dakle, prvi koji je uspio raspisati natječaj, odraditi sve radove i otvoriti svoja vrata, to je upravo vrtić iz Požeško-slavonske županije i čestitke načelniku Mili Pavičiću na tom velikom koraku. Ako govorimo o projektima koji su započeti, mogu tu spomenuti one koji su u tijeku, veliki je broj projekata.“ – istaknula je županica.

„Ono što je lijepo u našoj županiji i čime se rješava jedan veliki problem, odnosno izazov s kojim se suočavamo, je nedostatak mjesta u našim dječjim vrtićima…“

„To je početak izgradnje tri dječja vrtića, u Požegi, vrtića u Jakšiću i vrtića u Lipiku. Isto tako, svoja vrata bi početkom sljedeće godine trebao otvoriti i vrtić u Kuzmici, u sastavu grada Pleternice. Kamen temeljac je položen 6. prosinca prošle godine, dakle na sam Dan Grada, a evo nakon godinu dana otvara svoja vrata. U tijeku su projekti Svijeta graševine, Muzeja Požega, projekti Aglomeracija, projekti rekonstrukcije državnih i županijskih cesta, tih projekata uistinu ima jako puno.“ – dodala je županica. 

U sklopu Dana regionalnog razvoja i EU fondova, koji su održani u Šibeniku od 7. do 9. prosinca, potpisan je sporazum koji je glavni preduvjet za početak provedbe ITU mehanizma na prostoru Urbanog područja grada Požege u financijskom razdoblju 2021. – 2027. čime je za financiranje osam projekata na području Požeško-slavonske županije odobreno 18 milijuna eura bespovratnih sredstava.

„Prošli tjedan je potpisan jedan veliki sporazum, popisao ga je gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić, a to je sporazum na temelju kojeg se urbanom području grada Požege odobrava 18 milijuna eura bespovratnih sredstava, za provedbu razvojnih projekata. ITU mehanizam je inače mehanizam koji je postojao u Europskoj uniji od 2013. godine, ali je u Hrvatskoj od 2013. do 2020. godine obuhvaćao samo osam velikih gradova. S toga je na neki način naša želja u Požeško-slavonskoj županiji da i grad Požega, kao sjedište naše županije, kao sjedište gospodarskog, kulturnog i društvenog razvoja, dobije isto takav mehanizam kao što ga je imalo tih osam gradova. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Vlada RH su upravo s takvim programom izašli prema svim gradovima koji su sjedište županija. A zašto takav program, zato što gradovi koji su sjedišta, za koji su vezani ostali gradovi i općine, imaju tu svoju razvojnu snagu. Dakle, ako se Požega razvija, onda se razvija i cijela okolina oko Požege, ne samo prigradska naselja nego i administrativna područja drugih jedinica lokalne samouprave. Upravo u tome proizlazi snaga ITU mehanizma, jer 70 posto sredstava se moraju uložiti na administrativno područje grada Požege.“

„Kad govorimo o projektima koji su u sklopu samoga ITU mehanizma, to su projekti koje, kao što je sam gradonačelnik Glavić rekao, Požega teško da bi mogla ostvariti na nekim drugim natječajima. Jednim dijelom iz indeksa razvijenosti, drugim dijelom zato što takvi natječaji za takva izdašna sredstva zapravo ni ne postoje često, nego su to uvijek sredstva koja su niža od onoga što Požegi treba. S ponosom mogu ponoviti ono što je gradonačelnik Glavić rekao, da će se uz pomoć ITU mehanizma na području Požege urediti povijesna jezgra grada, odnosno revitalizacija središnjeg Trga Svetog Trojstva. Isto tako, jedan veliki projekt koji gradu Požegi i cijeloj županiji nedostaje je izgradnja atletskog stadiona. Što se tiče ostalih gradova i općina, tu su Vatrogasni centar u Pleternici, sportski objekt u Kaptolu, kulturni centar u Jakšiću, planinarski dom u Orljavcu na području općine Brestovac, uređenje Trga svetog Augustina u Velikoj i uređenje amfiteatra bivšeg atletskog stadiona u Požegi, projekt koji će provoditi Županija, s obzirom na to da se radi o zemljištu koje je u vlasništvu Gimnazije.”

“To je ono o čemu sam već govorila, da taj prostor amfiteatra, bivšeg atletskog stadiona, za kojeg su Požežanke i Požežani izuzetno emotivno vezani, na neki način vratimo građanima na korištenje. Evo i sad tijekom Adventa, a na zahtjev Turističke zajednice Grada Požege, odobrili smo da se na tom prostoru postavi i klizalište te da se adventske aktivnosti odvijaju upravo na tom prostoru. Znamo da je osim Adventa na tom prostoru i naš poznati Big band imao svoje koncerte gdje pozivaju mnoge poznate hrvatske zvijezde.“ – rekla je županica Jozić.

Proteklog tjedna održana je posljednja ovogodišnja sjednica Županijske skupštine, o čemu smo pisali, a županica se tijekom razgovora osvrnula na Proračun koji je nešto nižeg iznosa od prethodnog.

„Razlog tome zašto je Proračun niži u odnosu na 2023. godinu je činjenica da od 1. siječnja 2024. godine, financiranje dviju općih bolnica koje imamo na području županije, Opće županijske bolnice Požega i Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana u Pakracu, ide iz državnog proračuna. Te su bolnice činile prihode i rashode u okviru Županijskog proračuna, negdje otprilike 30 do 40 posto, to je razlog zašto je Proračun smanjen. On je sad planiran za 2024. godinu u iznosu od 47,6 milijuna eura, što je manje za 40 posto nego u ovoj godini. Bolnice nam odlaze pod državni proračun, no to ne znači da će interes Županijske uprave, ali isto tako gradskih i općinskih vlasti vezano za razvoj zdravstvene skrbi biti manji nego što je bio do sada. Bolnica je i dalje naša bolnica u koju odlazimo kada smo u potrebi, tamo se liječimo, liječe se članovi naše obitelji, naravno da će Županija i dalje u dogovoru s Ministarstvom zdravstva inicirati i predlagati te poticati daljnji razvoj zdravstvene skrbi za sve naše građane.”

“Ono što je plus ove zdravstvene reforme je što osnivač, odnosno Županija, je do sada imala obvezu jamčiti za sve negativne rezultate bolnica koji su nastajali, a izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti taj dio će podmirivati država. Kad budemo imali realizaciju Proračuna za 2024. godinu, vidjet će se koliki je utjecaj bio tih minusa koji su stvarale naše bolnice, na cjelokupni proračun naše županije, uz napomenu da je Opća županijska bolnica Požega zadnje dvije godine završila u plusu. Isto tako, obzirom po naznakama koje imam, vjerujem da će i 2023. godinu završiti u plusu, ipak oni taj svoj rezultat i popravljaju.“ – objasnila je županica Jozić.

Projekti Aglomeracije Požega i Pleternica trebaju iduće godine biti realizirani, a krajem listopada ste posjetili radove, kako ste zadovoljni dinamikom izvođenja?

„To su projekti koji su već trebali biti gotovi, koje smo već trebali zaboraviti i fokusirati se na ove projekte koje smo nedavno potpisali kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, što je potpisala Tekija d.o.o. i poduzeće Vode Lipik u vrijednosti 18 milijuna eura. No, spletom okolnosti i općenito problema u građevinskom sektoru, mi i danas, krajem 2023. godine još uvijek govorimo o projektima aglomeracije koji nisu završeni. S tim da moram napomenuti da je Aglomeracija Požega u daleko boljoj poziciji od ostalih, jer što se tiče tog projekta. Ostao je samo završetak izgradnje CUPOV-a i probni rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a što se tiče aglomeracije Pakrac-Lipik, isto tako i izgradnja uređaja u Dobrovcu. Aglomeracija Pleternica je u velikom problemu, izgradnja UPOV-a ide dobrom dinamikom i to vjerujem da će biti u rokovima kako je određeno, međutim veliki je problem s mrežom, ona obuhvaća cca 40 km kanalizacijske mreže te brojne uređaje na tome, ali taj projekt je sada na nekakvom statusu quo, u zavrzlami u kojoj željno iščekujemo rješavanje tog projekta.“ – rekla je županica Jozić.

Sve jedinice lokalne samouprave na području Požeško-slavonske županije su početkom srpnja 2023. godine izašle s informacijom kako će ukinuti prirez i stopu poreza na dohodak neće povećati u odnosu na taj prirez, istaknula je županica Jozić tijekom razgovora.

„Podsjetit ću da od jedinica lokalne samouprave koje nisu imali prirez je Grad Pleternica, koji je ukinuo prirez 1. siječnja 2021. godine, te Općina Velika, dok su ostale jedinice lokalne samouprave imale stopu prireza porezu na dohodak do maksimalno deset posto. Svi redom na sjednicama Gradskih i Općinskih vijeća donose odluke o visinama stope poreza na dohodak, koja je bila i prije, od 20 posto, a za više plaće je 30 posto.“ – istaknula je županica.

Za sam kraj razgovora, županica Jozić se osvrnula na izazove i mogućnosti koje očekuje do kraja ovog mandata.

„Najveći izazov je u činjenici da je ispred nas jako puno projekata koji su odobreni za financiranje. Prije par dana nam je odobren projekt “Danube Geotour plus”, koji se tiče rekonstrukcije tumula na nalazištu halštatske kulture iznad Kaptola. Činjenica da su odobrena financiranja za dva doma za starije osobe, u Jakšiću i Pleternici, činjenica da su odobreni veliki projekti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se tiču izgradnje vodoopskrbnog sustava odvodnje na području cijele Požeško-slavonske županije. Neki projekti nisu još ni započeti, spomenut ću vrtić u Brestovcu, a spomenut ću i još jedan vrtić na području grada Pleternice za koji još nije ni raspisana javna nabava, nismo ni došli u poziciju da možemo raditi – upravo je to najveći izazov, koja građevinska operativa će to sve skupa odraditi. Kada vidimo da imamo problema na projektima koji se sad trenutno rade, upravo i ova kriza koja je bila vezana za covid, ali i poremećaj koji je nastao na tržištu uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, prouzročili su da su neke građevinske firme u problemima. To je najveći izazov, dobiti na javnom natječaju dobrog izvođača radova, koji će u ugovoru ispoštovati sve rokove i pravila struke, te projekte završiti na vrijeme.

„Mogućnosti su toliko velike, ispred nas su u najavi mnogi natječaji gdje ćemo moći financirati naše projekte.“

„Upravo je ovih dana raspisan natječaj vezano za kulturnu infrastrukturu, na koji se isto tako mogu javiti jedinice lokalne samouprave, knjižnice, muzeji. Tu su i energetske obnove na koje će biti poprilično naglasak stavljen, ali i oni drugi projekti koji će pripomoći tome da se na neki način gospodarstvo u Požeško-slavonskoj županiji brže i bolje razvija. Tako da su i prilike i izazovi, nekako, rekla bih usko vezani, jer prilike proizlaze iz sredstava koje možemo dobiti, a onda nam uz ta sredstva dolaze ovi izazovi koje imamo vezano za izvođenje tih radova. To je ono što mene zapravo najviše brine, realizacija svih projekata do 2025. godine.“ – rekla je županica Antonija Jozić.

Cijeli razgovor svakako poslušajte na našem Mixcloud kanalu