Otkrivamo: Koliko stanovnika zaista ima Požeško-slavonska županija?

Samo prošle godine broj stanovnika na području županije smanjen je za 3,25%. Koji su po vama razlozi? Je li otišao netko vaš?

Koliki su razmjeri iseljavanja i negativnog prirasta stanovništva na području Požeško-slavonske županije teško je s potpunom sigurnošću reći. Najbolji pokazatelj trebala bi ipak biti službena Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2017. godini koju je danas izdao Državni zavod za statistiku.

Prema njihovoj procjeni, sredinom 2017. godine Republika Hrvatska imala je 4 124 531 stanovnika. U odnosu na prethodnu godinu, broj stanovnika smanjio se za 49 818 osoba ili 1,2%. Smanjenje ukupnog broja stanovnika bilježe sve županije, osim Grada Zagreba i Istarske županije, a najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (3,97%) i našoj Požeško-slavonskoj županiji (3,25%).

U Republici Hrvatskoj 52% stanovništva živjelo je u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok su najmanje stanovnika imali Požeško-slavonska županija (69 583 ili 1,7%) i Ličko-senjska županija (45 943 ili 1,1%).

Dakle, prema službenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, Požeško-slavonska županija pala je prošle godine ispod 70 000 stanovnika. Od 69 583 stanovnika, bilo je 33 930 muškaraca i 35 653 žena.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine imali smo 78 034 stanovnika. Do 2013. godine ta brojka je prema procjenama pala na 75 801, godinu kasnije na 74 991, 2015. godine imali smo 73 473 stanovnika, a 2016. godine 71 920 žitelja.

Ako se tome pridoda egzaktan podatak iz Policijske uprave Požeško-slavonske da je u od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine trajno ili privremeno svoje boravište zbog odlaska u druge države odjavilo 997 osoba, bez onih koji borave na „crno“, onda je riječ o pravom egzodusu pred kojim ne smijemo zatvarati oči. Ohrabruje podatak da se ove godine u prve razrede osnovne škole na području županije upisalo nekoliko učenika više, no pitanje je koliko je s druge strane ostalo praznih klupa u višim razredima i srednjim školama.

Da se razumijemo, naša županija nije izdvojen slučaj. Trend je to koji je zahvatio cijelu Hrvatsku izuzev dvije najbogatije regije – Zagreba i Istre. Dakle, čak i u razvijenoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj ili dalmatinskim turističkim županijama bilježi se pad stanovništva. U Slavoniji se to osjeća jače jer dok srce govori jedno, život i realnost svakodnevice govore drugo.

Ako ćemo tražiti razloge iseljavanja i iz relativno bogatih i perspektivnih županija, onda odgovor može ponuditi jedna anketa na društvenim mrežama provedena u travnju 2018. godine nad 1151 ispitanikom:

Čak 65% ispitanika kaže da je za njihov odlazak ili razmišljanje o odlasku u inozemstvo krivo što su razočarani stanjem društva (lošim funkcioniranjem pravne države, razinom korupcije, političkim      strankama). Za 20% ispitanika koji su odselili ili o tome razmišljaju iako imaju (ili su imali prije nego su odselili) posao u RH, razlog je da je u inozemstvu bolja plaća i veća mogućnost napredovanja. Svega 15% ispitanika čine zajedno oni koji su nezaposleni, razočarani uvjetima pokretanja poduzeća ili ne mogu naći posao u struci zbog čega su odselili ili razmišljaju o tome.

Možda je sad jasnije. Ako želimo nešto promijeniti, krenimo za početak s ovih 65%. Ostalo će doći samo po sebi.