Arhiva

Tomašević: Model županija je dobar i kvalitetan, a decentralizacija je uvjet razvoja

24-02-2016 • 00:00
RVA.hr

Što je Tomašević rekao o ideji da se smanji broj županija, o dugovima županije, mogućnostima razvoja, budućnosti mladih ljudi  i što želi postići do kraja mandata

Što je Tomašević rekao o ideji da se smanji broj županija, o dugovima županije, mogućnostima razvoja, budućnosti mladih ljudi i što želi postići do kraja mandata

Ovog tjedna u našem radijskom programu ugostili smo župana Alojza Tomaševića.

Kad ste gotovo prije tri godine preuzeli odgovornost za upravljanje ovom županijom,  vjerojatno ste imali određenu viziju gdje želite vidjeti županiju nakon  prvog mandata, jeste li zadovoljni s do sada postignutim?

  • Kada bi razgovarali gdje želim vidjeti županiju, u svakom slučaju, smatram da mi imamo pravo biti u gornjem domu, dakle u onome središnjem i višem dijelu razvoja u Republici Hrvatskoj, no jedno su želje, drugo su realne mogućnosti. Nisam zadovoljan sa svime, ali što ne znači da nismo otvorili putove i korake prema tome srednjem dijelu razvoja i u ove skoro tri godine, mi smo načinili znatan korak i naše se gospodarstvo pokrenulo. Mi nismo, kao što su davno govorili, najlošiji, najsiromašniji, ono naj u negativno, nego zapravo možemo reći u svoja prirodna bogatstva, dobre vrhunske i sposobne ljude, naš proces razvoja županije ide  prema uzlaznome trendu.

Zatekli ste veliko dugove prošlosti, ne Vašeg prethodnika nego još od prije desetak godina, koji danas uvelike opterećuju ovu jedinicu područne regionalne samouprave, za Vašeg mandata nije se uspjelo smanjiti dugove u onom iznosu koji ste željeli?

  • Nama je još 63 milijuna kuna obveza kreditnih i godišnje županija plaća 5,5 milijuna kuna obveza upravo po kreditima i nažalost, paradoks, dogodi se, primjerice kao što su krediti u „švicarcima“ pogodili sve naše stanovnike Republike Hrvatske, tako isto i županiju. Mi koliko god smo do sada vratili kredita, nažalost zbog razlike u tečaju, a mi nismo mogli aplicirati ni zahtijevati jer smo tražili rješenja, no odgovore nismo mogli dobiti pozitivne, nego sve kamatne stope, odnosno razlike u tečaju županija plaća. Tako ono godišnje što vratite kredita zbog razlike u tečaju, ponovno Vam je narasla obveza. Ja sam dogovorio, mi možemo napraviti konverziju, prijeći u drugu valutu, ali po tečaju koji je trenutno aktualan, znači plaćali smo i gotovo ništa nismo smanjili. Nažalost, evo često ističemo, vidite prije 5, 6 ili 10 godina županija je preuzela obveza i djelatnika odnosno rada urbanizma i izdavanja građevinskih dozvola, država centralna imala je obvezu plaće izdavati, to je otprilike 950 000 kuna na godišnjoj razini i taj dio sredstava ukinut je i još prošle godine što se dogodilo drastično, sami znate da je novim zakonom poreza na dohodak, sve županije jedinice lokalne i regionalne samouprave, izgubila su svoja izvorna sredstva, županija izgubila je 2 800 000 kuna. Kada pogledamo ono što se dogodilo zbrojite kreditne obveze, manjak što država nije uplatila,  na kraju poreznim obvezama, koje oduzeto novac na razini regionalne uprave je gotovo 10 milijuna na godišnjoj razini. To su ogromna sredstva, to je velik novac.

Prema usporedbi BDP-a po stanovniku, Požeško-slavonska županija je nešto malo ispred Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske, no cijela je Slavonija u jednom velikom zaostatku za primjerice sjeverozapadnim županijama, ovim jadranskim da i ne govorimo, teško možemo konkurirati Istarskoj, Riječkoj, Dubrovačkoj županiji, no što je potrebno da bi sustigli primjerice Koprivničku ili Varaždinsku županiju? Koje su to gospodarske grane koje bi vodile razvoju Slavonije?

  • Dali ste izvrsno pitanje, to je ključ i temelj razvoja Hrvatske, ne bi samo rekao Slavonije, nego i Hrvatske, a odgovor ste dali u kojem smjeru treba ići. Vidite, ako je žitnica Hrvatske, ma možemo i širih prostora, upravo se nalazimo u Slavoniju, ako od Iloka, do Ilove stanuje, ovdje obitava milijun stanovnika, dakle četvrtina ili nešto više stanovnika cijelog prostora, ako smo mi, evo upravo na prostoru stavljeni da nam je poljoprivreda temeljni ključ razvoja sa svojom prehrambeno prerađivačkom, a samim time, jasno na kraju i turizma, gdje ruralni razvoj možemo staviti u punu funkciju razvoja, dali smo smjer kojim treba upravo ići Hrvatska. Mi moramo odmaknuti se od trgovačkog lobija, mi moramo prestati uvoziti i prodavati tuđu robu na našem prostoru, moramo krenuti priču, jedino moguć pokret razvoja najbrži je i najjednostavniji upravo kroz poljoprivredu i samim time evo vidim uz cijelu Slavoniju, našu županiju kao prethodnicu, i predvodnika u razvoju tih projekata. No, gdje se događa paradoks, ulaskom u Europsku uniju razgovaralo se i danas se stalno govori o dijelu regija, regionalizacije Republike Hrvatske, statistički svakojakih i tako dalje. Mi prije svega, svi župani smatramo da je regionalni ustroj dobro pogođen i da ne treba mijenjati sustav regionalnog ustroja, no mi ionako surađujemo svi župani zajedno ako su projekti, primjerice u Slavoniji interesa jedne, dvije, tri ili pet županija, mi surađujemo na tome potpisujemo ugovore i tome slično. Mijenjati i krojiti, postavlja u kojem bi smjeru zapravo išlo, što zapravo s time želimo i reći. Mi trebamo decentralizirati financijska sredstva, ne dobivati samo odgovornost prema županijama, preuzimati obveze, a financijska sredstva mala, zato i tražimo da decentralizacijom financijskim sredstava bude potpomognut ovaj prostor. Druga stvar koja je izuzetno važna, ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je do tada u pregovorima imala tri statističke regije preko noći ju promjenu dvije, takozvane NUC 1 i NUC 2, Hrvatska je podijeljena na dva dijela južni i sjeverni i pogledajte paradoksa, Zagreb koji ulazi u sjeverni dio regije, gdje je naša županija, po indeksu razvijenosti sjeverna regija je bogatija nego južna, a to znači da ulagači koji žele uložiti sredstva kod nas bolje će uložiti u južni dio jer će uložiti veći povrat sredstava, ispada da je Pakrac ili Požega ili Lipik bogatiji od primjerice Rijeke i Opatije, ako je to tako onda ja ne znam čitati zakone, pa smatramo i tražili smo, ako se radi statističke regije, Zagreb svakako ne može biti u ovom prostoru,  on je poseban prostor jer je bruto nacionalni dohodak, ali i sredstva financijska ne možemo ujednačiti. Važno je to za nas, po europskim, strukturnim i kohezijskim fondovima, onaj prostor ili ona regionalna samouprava ili regija koja je po indeksu razvijenosti niže razvijena, dobit će veće novce, a ulagači dobiti će jeftinije kredite. Znači, činimo sve ako trebamo bit ćemo statističkim regijama i obvezama, pa neka budemo onda upravo i sukladno indeksu razvijenosti jer možemo dobiti bolji i kvalitetniji novac.

Znači, treba popraviti klimu za poticanje i ulaganje investiranja u Slavoniju, a možemo li se osloniti samo na tu poljoprivredu i dodatno turizam, koje ovisi o vremenskim prilikama koji evo posljednjih godina čine velike štete, te poplave, pa jednu godinu suše, koje su to neke alternative sigurnije? Koje su to još alternative, gdje se može ulagati u Slavoniju, a da nije samo poljoprivreda i da nije vezana uz nju?

  • Točno, kada govorimo o poljoprivredi, onda to ne znači samo biti proizvodnja sirovine, to nije proizvodnja kukuruza i pšenice i onda prodamo i kažemo to je poljoprivreda. Ne, obrnuto, mi trebamo proizvoditi sirovinu, a ići do finalnoga proizvoda. Pa, dapače, u sastavu resornom ministarstvu, recimo drvoprerađivačka industrija, ogromni kapaciteti i velike mogućnosti, ali ne ići prema izvozu, trupca ili piljene građe, nego zapravo dođe do finalnoga proizvoda, pa to je najbolji primjer naš Spin Vallis koji je regionalni lider. No i tu su ogromni problemi kako doći do sirovine kvalitetne i tako dalje. Nadalje, mi imamo prehrambenu industriju kao takvu, pa ne trebamo mi izvoziti opet sirovinu, nego trebamo se pozicionirati u prehrambenoj industriji jer nama što proizvedemo trebamo izvesti na Jadran. Stočarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo, često se govori u kampanji, ako u Hrvatskoj znamo, statistički nam je potrebito, 2,5 milijuna komada svinja bekona, ili otprilike kilaže 120 do 150 kilograma, a mi proizvodimo 500 tisuća, pa mi tek 20% proizvedemo za naše potrebe i govorimo o izvozu, da trebamo subvencionirati pomoći, ali naš izvoz treba za Jadran, zato ja često  govorim i sada nedavno da dva najveća prijatelja koja moraju postati u Hrvatskoj, to su dva ministra, to tu ministar turizma i ministar poljoprivrede i kada turizam sada napravimo kompletnu statistiku i analizu, već za 2017. i 2018. godinu mora biti narudžba proizvodnje u Slavoniji. Mi u Slavoniju moramo govoriti, dobro je, gužva je na Jadranu, prodat ćemo svoje proizvode. To  zapravo bit, trebamo proizvoditi i slavonsku šunku i kulin i kobasicu, ali i sve one predivne delicije koje na našem  prostoru možemo imati. Vidite, metaloprerađivačka industrija, naša je požeška tvrda, stasala, kvalitetna, opstala je od Plamena, do Colora koji se predivno širi, jedna mlada industrija, mladi ljudi, a zapravo u Europi priznati i poznati. Vratimo sjaj našem Zvečevu, konditorska industrija, gdje god mi razgovaramo, mi prostor imamo. Ja od Kutjeva d.d. očekujem da bude svakako lider u proizvodnoj organizaciji i što je na kraju važno i toga moramo biti svjesni. Proizvoditi možemo svagdje, možemo sve proizvesti, preraditi, ali ako se ne budemo udruživali, bilo to za drugarstvo, ili neki drugi model, kada spomenemo zadrugu, onda odmah čovjek kaže vau, mi to nećemo, jer znamo kako je to bilo, pa nazovimo kako hoćemo, neka bude novi termin, neka bude zajedništvo, neka bude prijateljstvo, idemo ga nazvati kako god hoćemo, samo moramo biti svjesni da naši proizvođači, to su zapravo modeli davno prije na ovim prostorima bili pozitivno ako je bilo dobro ili europski kao takav. Primjerice jedna Austrija nama treba biti uzor u izvrsnoj organizaciji poljoprivrede gotovo u cijelosti i samim time kada to učinite kada ruralan razvoj ili ruralni prostor stavimo u funkciju razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije gospodarskih udruživanja, iza toga slijedi turizam, mi trebamo upravo funkcionirati metodom radimo svoj dio posla i turisti neka dođu kod nas, a da bi to mogli pokrenuti evo još jedanput moramo usporediti kada govorimo o centralnoj vlasti Republike Hrvatske, a nama je dobro poznato primjerice u 2014. godini, županija naša je dobila potporu ministarstva turizma 480 tisuća kuna, a Istarska županija 6 milijuna kuna. Odgovor ministra je bilo zato što Istra ima daleko veći broj ležaja ili kreveta, dajte i nama pomognite sredstva da i mi pokrenemo broj ležaja, samim time dobit ćemo i potporu.

Jedan od temelja razvoja ove Slavonije je zadržati mlade, vi ste u cijelom mandatu pozivali da ostanu na ovim prostorima, inače kao školovan vojnik i dobar ste motivator, no oni realno traže nešto više, županija ne može otvarati radna mjesta, ali imate li vi mogućnosti i resurse stvoriti bolje uvjete za te mlade ljude? Naime, mladi odlaze, danas ih je preko 2 000 na požeškom zavodu za zapošljavanje, mlađe od 30 godina. 2000 Vi znate, dovoljno da popunimo sve ove gigante koje ste spomenuli, Plamen, Spin Vallis, Zvečevo, Kutjevo i ove nove poput Colora, sve zajedno još da ih ostane tih mladih do 30 godina na zavodu. To je jedna ogromna vojska koja još uvijek živi na roditeljskoj grbači, stotine njih ima višu i visoku školu, kakva je njihova budućnost i zašto i kako da oni ostanu ovdje?

  • Toliko puno pitanja, toliko puno problema, da slažem se i vjerujete, ako mi išta u mandatu teško raditi, a nisam takav čovjek koji kuka, nego kažem bolje možemo i znamo, teško mi je kada vidim mlade ljude kada dođu ovdje kod mene razgovarati, županija pomognite nam za radno mjesto. Ja činim sve koliko god je moguće, ali ne možemo zaposliti. A sada na koji način mi vidimo mogućnosti opstojnosti, govorili smo o projektima, mi živimo na području poljoprivrednome, prehrambenome i tak dalje. Što ćemo učiniti u ovom periodu, a intenzivno radimo, ja vjerujem da će do možda već i ove godine vidjeti i znati koraci otvoriti investicijama, a da bi došao investitor moramo otvoriti cestu, o njoj smo govorili koliko puta i projekti su pri kraju. Vi ste maloprije spomenuli jedne godine suša, druge godine poplava, 304 milijuna kuna mi imamo štete u dvije godine suše i poplave, a znamo da jedna akumulacija košta 70 milijuna kuna. Evo i taj dio projekta je gotovo pri kraju. Ja sam siguran da akumulacija Kamenska bit će stavljena u punu funkciju, zašto to govorim na ovakav odgovor. Kada dobijemo akumulaciju Kamenska, dobit ćemo 4 km2 vodene površine što otvara mogućnosti predivnoga turizma, pri kraju sam, evo ponovno idem novoga direktora DUUDI-a, oko razgovora odmarališta Zvečevo jer taj hotel  moramo staviti u funkciju gospodarstva, i dobivamo pozitivne odgovore da će tako i biti. Bio sam do sada pet puta kod bivšeg direktora Pejnovića, dao odgovore, no nikada nije realizirano. Imamo suradnju sa Končarom, gdje ćemo i vlasništvo rješavati, kada uspostavimo vodene tokove, možemo u suradnji sa prirodom upravljati. Vi znate da smo pokrenuli, u svakoj općini ili gradu jednog MW bio plinska postrojenja, koja se baziraju na korporativnim odnosima. Evo Lipik je pri kraju uspostave takvog postrojenja, ide Pleternica, Jakšić i ostale općine i tako dalje. Sa dobivanjem količine jednog MW električne energije gdje privatni investitor, mi dobijemo 1,2 MW toplinske energije i to želimo upravo činiti pored prostora toka rijeke Orljave i drugih rijeka gdje sa tih 1,2 MW dobijemo toplinsku energiju koju možemo usmjeriti prema plastenicima i staklenicima, sav humus koji se stvara i odbacuje i od baza bio plinskog postrojenja i sirovina je 63% do 65% silažni kukuruz, stvara se ogromna količina korektivnog humusa koji se može vratiti u privredu. Kada zaokružimo tu cjelinu navodnjavanjima toplinskom električnom energijom plastenicima, postajemo konkurentni zato je važno u tom dijelu spojiti se sa školama srednjim, moramo u školama već učiti djecu za sutra. I to je možda odgovor za mlade ljude, ali ja pozivam mlade ljute, nemojte tražiti da netko drugi riješi vaše probleme. Vama je poznato da županija financira novo otvaranje poduzeća i ako nemaju novca, dakle, onaj dio dokumentacije županija plaća. No, mladi ljudi koji su završili ekonomiju, diplomirali na Ekonomskom fakultetu, Poljoprivrednom ili nekom drugom ima sigurno kod kuće laptop, ima mobitel, zna strane jezike, ima pet prijatelja. To možda i model kako uvezati se, pa  ne treba biti firma automatski proizvođački pogon. Pogon je i laptop, njih pet kada se umreže, oni su otvorili poduzeće koje ćemo mi financirati i mogu početi razmišljati, prodavati, meni su nedavno rekli, a što ću prodati, pa ja sam rekao, ima ono što moj poljoprivrednik ne može prodati. Mi u selu imamo ljude koji znaju proizvesti, nisu organizirani i ne može biti na tržištu iz niza razlog, ako nije ni školovan. Zato poručujem mladim ljudima, ja često znam njima reći, ma samo se nemojte bojati. Mladi čovjek koji je danas završio fakultet, ima 24, 25, 26 , 30 godina, a čega se on treba bojati? Dakle, biti će i sredstava financijski puno, preko ruralnog razvoja, evo imali smo neki dan sa ministrom regionalnog razvoja, otvoriti će se strahovito velike količine natječaja i sredstava i to je ponuda, povucite sredstva, otvorimo taj prostor, povežimo se i organizirajmo se i budimo onda konkurentni na tržištu. Nemoguće je da ćemo dobiti sve odgovore kod ljudi koji danas imaju prostor, ja razgovaram sa vlasnicima, sa direktorima naših poduzeća, oni bi željeli otvoriti radna mjesta, ali kod njih je uvijek pitanje što će biti sutra, zato tvrdim da je moguće i potrebito, što je veći broj mladih uključiti se u mala poduzeća, a mladi ljudi pronaći će model kako izaći na tržište.

Koalicijski partner HDZ-a, MOST, objavio je rezanje broja županija, stvaranje regija, Slavonija bi bila jedna regija, spomenuli sto gotovo milijun stanovnika, kakav je Vaš stav o toj ideji, kako bi to utjecalo na područje naše županije, ne samo kao ovu zgradu jedinicu područne regionalne samouprave, nego za stanovništvo s područja današnje Požeško-slavonske županije?

  • Stalno netko uvijek govori idemo mijenjati. Mi moramo reći odgovor zašto se mijenja ili čemu promijene, ja sam bio dugo godina u vojsci i preustroja proveo, bio sam desetke, možda i više. Da, moramo reći zašto mi radimo to, tako vrijedi ovdje pitanje, dali je to vrijeme kampanje ili danas raspravljati, ukinut ćemo broj županija, a što smo dobili. Ako je pitanje od 1915 ljudi koji rade u županijama, oni opet moraju raditi, a  netko drugi će morati negdje raditi isti posao, primjerice izdavanje građevinske dozvole, ako ukinete županiju, to će možda morati raditi grad ili će neka druga lokalna regionalna samouprava ili sve one institucije koje ovdje žive i obnašaju svoje poslove ostat će raditi, ako je 20 župana problem za spas države, ja sam prvi koji bi rekao 20 radnih mjesta će spasiti državu, problem je kod ljudi koji žele mijenjati moraju znati  i razumijevati materiju. Zato ja tvrdim upravo da ovakav način je dovoljan, kvalitetan i dostatan. Naime, svi europski fondovi koji i kada god se razgovara, decentralizacija je uvjet razvoja jedne države. Znači Europski fondovi idu prema regionalnoj samoupravi, to znači prema županiji. A sada postavljamo drugo pitanje, kada bi napravili jedno centraliziranu regiju Slavonije od milijun stanovnika koja je raširena teritorijalno stotine kilometara, ja sad postavljam pitane dali će u onome x selu dobiti sve vodovod, kanalizacija ili cesta ili bilo što ono što je potrebito za toga stanovnika iz jednog centraliziranog prostora. Neće sigurno biti, upravo župani , gradonačelnici i načelnici, mi u suradnji sa djelatnicima ili sa ljudima u selu ili u svakom selu znamo što je potrebito njima a kroz taj način možemo i pomoći. Važna je druga priča, pa možemo napraviti i jednu regiju, svi možemo biti jedna regija Hrvatska i tako dalje, što smo onda učinili? Ja sam znao reći ok, zovimo se svi Zagreb, pa živimo svi u Zagrebu, treba se okrenuti drugi model, mi moramo decentralizirati državu, mi moramo pomoći da regionalna samouprava dobije financijsku potporu i sredstva, primjerice, a zašto se porez mora platiti na dobit za velika poduzeća koja imaju sjedište Zagrebu, zašto taj dio sredstava ne bi išao na, oni koriste i županijske ceste, dali je to INA ili neki drugi sustavi, decentralizirajmo sustav sa financijskom osamostaljivanju. Ja sam i prošle godine rekao, zašto 1% PDV-a, upravo bio za regionalnu samoupravu, naime najteže je upravo funkcionirati županijama, to znaju gradonačelnici, gradovi imaju svoj drugačiji model punjenja proračuna, dali određenim naknadama komunalnim, dok županija primarno se financira iz poreza na dohodak, poreza na prometna vozila, a zemljišta poljoprivredna i tako rudna bogatstva, nažalost evo vidite smanjivanje i reorganizacijom poreznoga sustava mi smo izgubili sredstva. Decentralizacijom sustava mi dobivamo sredstva i možemo razvijati se, što znači, zaključit ću stav svih župana, bez obzira na političke opcije, mi smo imali prošli tjedan sastanak da apsolutno ovakav model odgovara iz razloga toga što i naši građani, pa i statistika je nedavno pokazala da upravo građani prepoznaju razvoj i ulogu županija, općina i gradova za svoju važnost. Hoće li, evo imamo nekih primjera, u nekim dijelovima da se neke općine spajaju, to je dozvoljeno dapače, zajednički će definirati, neka narod i građani to odluče sami. Zato preustroj mislim da nema nikakve svrhe, pripremimo materijal, pa možda u nekom vremenu možda to bude i zaživjelo.

U protekle 3 godine često se prozivali, ministre i premijera da nisu gosti Slavonije, da je Požeško-slavonska županija također u Hrvatskoj, podsjećali ih, očekujete li  da će se to s novom Vladom promijeni, da će češće biti gosti?

  • Točno, ja sam bio sa ministrom regionalnog razvoja koji dolazi, bivši župan Virovitičko-podravski, koji će doći uskoro ovdje u županiju. Očekujem, vjerujem, 12.ožujka je i svečana prisega, dolazak ministra i Dan grada, pa da ostane s nama, imamo naznake, možda čak i sutra, ministrica će doći u dom umirovljenika, 25. obljetnica. Dakle, i ne samo doći na obljetnice nego niz razgovora koji želimo obaviti, potaknuti da ministri dođu kod nas, razgovaramo o projektima i programima i jer ponovno vraćam se i mi smo dio Hrvatske. Ovdje, ma siguran sam da će biti drugačiji pristup svi ministara i to bez obzira dali je to stranka Domoljubna koalicija ili Most, ili druga stranka, sve zajednički smo mi potpisali sporazum, da zajednički djelujemo kao jedinstvena Vlada.

Za kraj, koji su to možda projekti koje želite do kraja Vašeg mandata, do kraja mandata ove Vlade započeti ili dovršiti u ovoj županiji?

  • Samo ćemo nabrojati, bez izlaska, to često puta govorim, bez izlaska na brzu cestu je teško razvijati gospodarstvo, projekt  je pri kraju gotov, finaliziran i očekujem da će to upravo biti, idemo kod ministra prometa ovih dana na sastanak upravo zbog toga, čekamo i imenovanja i novih direktora hrvatskih institucija, dakle i Hrvatskih cesta, gdje ćemo razgovarati kada kreće finalna dokumentacija, završetak dokumentacije i početak radova na brzoj cesti. Govorio sam i o akumulaciji Kamenska 40 milijuna kubika vode kojemu je projekt važan za obranu od poplava, ali i sustav navodnjavanja, odmaralište Zvečevo, govorimo o tim bio plinskim postrojenjima, ali i kompletnoj energetici koju sustav ima, možemo pružiti na razinu Hrvatske. Važan projekt je staviti naše srednjoškolsko obrazovanje, promijeniti kurikulum, i promijeniti sustav i model školstva, školovanja, kako bi srednjoškolci, djecu koja završavaju zanate, završavaju srednje škole mogli uključiti u razvoj gospodarstva upravo takvoga, bilo to na svojim obiteljskim gospodarstvima ili će sutra oni postati prijatelji i svakako ovih dana, sada sam razgovarao sa ministrom obrane kojeg očekujemo da će biti ovdje za Dan grada i u vojarni. Projekt osnivanje osnivanje i formiranje srednje vojne škole kao u povijesti prve, pogotovo na ovim prostorima, da će zaživjeti već od ove godine. Razgovarao sam sa zapovjednikom hrvatskog vojnog učilišta, generalom, dakle sve je spremno da naša Tehnička škola, naša vojarna možda primi već i ove godine prve polaznike, a to je nešto što  je velika budućnost razvoja ovih prostora.

Što bi ste na kraju poručili stanovnicima županije?

  • Ma, dragi prijatelji, što je poruka, ostanimo zajedno, budimo svoji, podržimo jedni druge, ako nekada nekome nešto i ne odgovara, zaboravimo. Ono što je bilo loše neka ostane sa strane, samo zajednički, samo potporom, povezivanjem i kako znam reći, da vidimo kako to neki drugi rade, bilo to u regiji Hrvatskoj ili u Europi, ako zajednički budemo sebe prezentirali u prostoru Hrvatske, pozicioniran kao pozitivno promišljanje i rekli što mi hoćemo onda ćemo mi pobijediti. Samo zajednički možemo pobijediti, u protivnom ostat ćemo upravo gdje jesmo ili možda u lošijim prostorima tražiti stalno nekakve odgovore koje kriju. Mi smo ti koji imamo sve odgovore za svoje probleme, a ja sam siguran kao i 90-e, 91-e i 95 godine da ćemo mi biti ti koji ćemo biti na kraju pobjednici i biti ponosni jer smo stvorili domovinu Hrvatsku, ostvarili gospodarski rast i opstali i ostali na ovim prostorima našima i dodatak još kod projekata. Da, točno, napravit ćemo za sve branitelje medalju zapadna Slavonija kao temelj ovih prostora i dokazivanja gdje se Hrvatska stvorila, obranila i na kraju međunarodna zajednica prisilila da nas priznaje. Zapadna Slavonija u našim okvirima je neprepoznatljiva, to dobro znate, oslobađanjem pet puta veći prostor nego što je bio Bljesak.