Požeško-slavonska županija je rekorder po broju nezaposlenih mladih ljudi
Prazna politička demagogija očito nije dovoljna motivacija za ostanak, jer se iza kulisa i dalje kriju svakodnevna uhljebljivanja na svim razinama
Prazna politička demagogija očito nije dovoljna motivacija za ostanak, jer se iza kulisa i dalje kriju uhljebljivanja
Posljednjeg dana 2015. godine na području Požeško-slavonske županije bilo je registrirano 5.228 nezaposlenih osoba, što je na godišnjoj razini smanjenje od čak 11%. Donekle je to rezultat okončanja recesije i pokretanja gospodarstva, ali i masovnog iseljavanja koje nas je poput kuge pogodilo nakon ulaska u Europsku uniju.
Jaz između životnog standarda u zapadnoeuropskim zemljama i Hrvatskoj dubok je, a rušenje barijera koje su otežavale zapošljavanje u Europskoj uniji dovelo je do egzodusa cijelih obitelji.
Prazna politička demagogija očito nije dovoljna motivacija za ostanak, jer se iza kulisa i dalje kriju svakodnevna uhljebljivanja na svim razinama. Ista nesposobna birokracija potom koči svaki pokušaj razvoja poduzetništva, a kolone neskijaša svakodnevno preko granice traže bolji život za sebe i svoje potomke. Jedina vidljiva aktivnost Savjeta mladih Požeško-slavonske županije u prošloj godini bila je preporuka mladim biračima koga da odaberu na predsjedničkim izborima.
Požeško-slavonska županija uspijeva unutar te opustošene Hrvatske biti lokalni rekorder s uvjerljivo najvećim postotkom mladih osoba na Zavodu za zapošljavanje. Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba na području naše županije, čak dvije tisuće ili 38,2% mlađe od 30 godina.
Usporedbe radi, hrvatski prosjek je oko 30%, najmanji je postotak naravno u Zagrebu – 24%, dok Karlovačka, Sisačka ili Varaždinska županija bilježe 26-27% nezaposlenih do 30 godina starosti.
Reciprocitetno, Požeško-slavonska županija ima uvjerljivo najmanje nezaposlenih osoba starijih od 45 godina. Dok je državni prosjek 40%, u našoj županiji na zavodu ih je 32,3%, znatno manje nego mlađih od 30 godina.
I još jedan razlog zašto je život i zapošljavanje u Hrvatskoj nesigurno – od 213 osoba zaposlenih u prosincu, njih 195 ili 92% dobilo je ugovor na određeno vrijeme. U prosincu je zaposleno i 56 osoba kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a više od 10% nezaposlenih ima višu ili visoku školu – njih ili vas 538.
