Hvatači snova Maje Grgić – “Stara indijanska plemena snovolovke zbog duhovnog značenja smatraju amajlijama”

Udruga “Oppidum”

Danas je u prostoru udruge “Oppidum” Maja Grgić iz Stražemana, maturantica Obrtničke škole održala radionicu  “Kako izraditi snovolovke”.

Svim polaznicima pokazala je kako izraditi vlastitu i unikatnu snovolovku , hvatač snova, od motanja vrbovih grana sve do završnog ukrašavanja i stavljanja pera. Stara indijanska plemena snovolovke zbog duhovnog značenja smatraju amajlijama koje se  mogu  staviti u spavaću sobu, ali mogu biti na ulazu u kuću ili u autu.

Maja je svoj prvi hvatač snova izradila prije nešto više od godinu dana i od tada do danas napravila ih je nebrojeno puno, a svaki je jedinstven i poseban na svoj način, ne postoje dva ista svi su unikatni.

– U izradi koristim najčešće prirodne materijale, za obruče to su vrbove grane ili neke druge koje su dovoljno mekane da ih mogu savijati. Tu je i vuna, konac ili špaga te prirodno perje koje kada god stignem sakupljam u šumi. Prema legendi perje bi trebalo biti završni dio hvatača snova, ali danas postoje i modernije izvedbe na koje se na kraj stavljaju perlice ili konci – istaknula je Maja.

Na početku radionice Maja je svim polaznicima ispričala staru indijansku legendu uz koju se veže nastanak prvih hvatača snova  kako bi ih upoznala s njihovim značenjem i simbolikom.

– Vraču iz plemena Lakota ukazao se duh mudrosti i govorio mu o životnom ciklusu čovjeka te uzeo obruč napravljen od vrbe, konjsku dlaku i perje.  Unutar obruča od vrbe, konjskom dlakom ispleo je mrežu sa savršenom rupom u sredini. Mreža služi za hvatanje lijepih snova koji lebde kroz mrežu, čuvaju u sebi uspomene, prolaze kroz centar i klize niz pera do osobe koja sanja, a ružni snovi se upetljavaju u mrežu hvatača snova i izgore na prvoj svjetlosti dana – rekla je Maja.

Radionice je organizirao Media lab Oppidum uz financijsku podršku Zaklade Kultura Nova.