Arhiva

Obitelj je bila na okupu, pjevalo se, veselilo bio je to najljepši dio godine

25-12-2015 • 00:00
RVA.hr

O slavljenju Božića i veselju, koje je značilo obiteljsko okupljanje u domu, o običajima unošenja božićnog drvca i slame pod stol ispričale su nam Branka Valenta Gvozden, Marija Karnišević Fajfer i Anka Brabović, članice KUD-a „Orljava“ iz Pleternice.

Content photo Content photo

Božićni običaji

O slavljenju Božića i veselju, koje je značilo obiteljsko okupljanje u domu, o običajima unošenja božićnog drvca i slame pod stol ispričale su nam Branka Valenta Gvozden, Marija Karnišević Fajfer i Anka Brabović, članice KUD-a „Orljava“ iz Pleternice. U vrijeme njihovog djetinjstva, vrijeme je teklo sporije i predbožićno vrijeme je malo drugačije počinjalo. Roditelji su tada provodili više vremena s djecom, a večeri su bile pripreme za dolazak blagdana.

– Pospremala se kuća i čekalo se Badnje veče kada je otac ili najstariji muški član obitelji u kuću unosio slamu, a majka ga je posipala žitom, ječmom, zobi i kukuruzom i govorila „ Rodilo se, plodilo se i živi i zdravi bili, puno djece bilo“. Sljedila je molitva i posna večera, grah, sarma od krumpira, gibanica. Nakon večere uvijek se išlo u crkvu na polnoćku. Poslije polnoćke djeca bi obično ostajala spavati na slami i to je bilo nešto posebno – rekla je Branka Valenta Gvozden.

– Za Božić pekli su se kolači u koje ne ide puno jaja jer u to vrijeme kokoši slabo nesu. Najčešće su to bili suhi kolači, štedjelo se, namirnice poput maslaca nisu bile dostupne kao danas. Mama je puno prije počela sakupljati putar da bi za Božić bio jedan ili možda dva kolača s kremom – rekla je Marija Karnišević Fajfer.

U to vrijeme nije bilo poklona kao danas, najveće veselje djeci bilo je okititi „krispan“ ukrasima koje su izrađivali od oraha i jabuka. Orahe su ukrašavali broncom koja je služila za bojanje peći i kada bi se posušili bili su sjajni i lijepi.

– Na sam Božić bio je običaj da kao prvi čestitar u kuću dođe muška osoba „položaj“ kojeg se darivalo jabukom ili novčićem. Žene ujutro na Božić i drugi dan nisu išle nikuda. Na sam Božić ujutro za doručak su bile pače, potom se išlo u crkvu, a mama bi ostajala kod kuće pripremati ručak. Za božićni ručak na stolu bi se našla kokošja juha, sos od paradajza, hren, sarma i na kraju pečenka uz koju je najčešće bila salata od kupusa i povrće iz turšije – rekla je Anka Brabović.

– Bili smo sretni i zadovoljni iako nismo imali puno, a još ako je bilo snijega našem veselju nije bilo kraja to je bio Božić iz bajke. Obitelj je bila na okupu, pjevalo se, veselilo bio je to najljepši dio godine – dodala je na kaju Anka Brabović.