Zlatna Slavonija Eno&Gastro: Vinske radionice i edukacije uz Darka Lugarića
Projekt Zlatna Slavonija Eno&Gastro provodi se već četvrtu godinu od strane Turističke zajednice Požeško-slavonske županije. Projekt svake godine uključuje niz aktivnosti među kojima važno mjesto zauzimaju edukacije vezane uz eno gastro segment.
Edukacije usmjerene prema vinarima i ugostiteljima, odnosno kadru u tim objektima, pokazale su se kao uspješne i tražene tijekom cijelog vremena provođenja projekta. Svih dosadašnjih godina, pa tako i ove, vinske radionice su tražene i posjećene. Svrha ovog usavršavanja je kontinuirano podizanje znanja ali i slijedeće trendova i usavršavanje u vlastitom poslu.
Edukacije i radionice su kreirane slušajući potreba vinara i preporuke s tržišta. Tako je ove godine na ukupno pet edukacija i radionica, od čega su četiri do sada provedene, sudjelovalo po 10-12 osoba, većinom vinara i zaposlenih u kušaonicama vina. Edukacije i radionice imaju svoj teoretski i praktični dio, a kako su protekle i koji dio više vole polaznici, rekao je predavač i sommelier Darko Lugarić prilikom gostovanja na Radiju Vallis Aurea.
Na radionicama i edukacijama svakako je neizostavna tema graševina, istaknuo je na samom početku sommelier Lugarić.
„Rekli bi da smo mi u Domovini koja je kolijevka graševine i s njom trebamo svakako širiti priču o Slavoniji i Podunavlju. S druge strane, graševine su poznate stilski iz ovog teroara, ali graševina daje puno više ako uzmemo kontinentalnu Hrvatsku. Tako da smo ove godine odlučili napraviti jedan iskorak i uključiti graševine iz bregovite Hrvatske, iz Prigorje-Bilogora, pjenušce od graševine pa skroz do nekih slatkih vina, kroz naravno maceracije i neka ekološka vina, i tako dalje.“ – rekao je Lugarić.
Radionice se odrađuju po principu kušanja na slijepo, jer kad imate određenu etiketu, ispred nje imate i neki autoritet, stoga polaznici već imaju predrasudu o tom vinu, objasnio je Lugarić.
„Da bismo tu predrasudu maknuli, mi to kušamo na slijepo, da vino određenog godišta polaznici dobiju u čaši i onda ga promatramo i diskutiramo o njemu. Od kvalitete vina, godišta berbe, tipologije vina, da li ima ostatka šećera ili ne… Svakako mora biti interakcije jer oni moraju od toga nešto upiti, ali moraju i iskazati svoje mišljenje. Neće naučiti ako ću im ja samo predavati, a oni neće iskazivati svoja razmišljanja. Naravno tu ima i grešaka, ali s vremenom stvari sjednu na svoje mjesto i sve su bolji i bolji. To u vrijeme edukacija i pokazuje.“ – dodao je Lugarić.
Osim radionica fokusiranih na graševinu, našu najzastupljeniju sortu, uključili su i druga vina iz Hrvatske uz posebnu pažnju na cjenovne razrede bijelih i crnih sortimenata.
„Usredotočili smo se na određene cjenovne razrede na koje su pretežito fokusirani vinari kutjevačkog vinogorja. To smo uključili u prvoj radionici, od 7 do 15 eura bijela vina iz čitave Hrvatske, da vidimo kako je pozicionirana Dalmacija, kako Istra, kako bregovita Hrvatska, a kakva nam je Slavonija. Druga radionica su bila crna vina u cjenovnom razredu između 8 i 20 eura, da vidimo kakva su, a s druge strane smo uključili diskusiju – koji su to sortimenti i tipologija vina s kojim bi se Slavonija predstavila pred svoje potrošače.“ – rekao je Lugarić.
Graševina je “sidro” kod bijelog sortimenta, naravno tu je i pinot, sauvignon i chardonnay uz još neke, ali temelj je graševina. Na radionicama se istraživalo koja bi to sorta bila kod crnih sortimenta, da se oko nje gradi priča, objasnio je.
„Nekakvi smjerovi se naziru, to bi bio crni pinot koji bi bio okosnica i mislim da ima potencijala. Ove godine sam na MasterClassu, koju organizira Graševina Croatica, potvrdio da od 2020. mogu reći da su crni pinoti puno elegantniji, sofisticiraniji i pokazuju napredak vinarija. Mislim da taj crni pinot može biti jedno dobro sidro.“ – rekao je Lugarić.
Treća radionica bila je s fokusom na ekološku i biodinamičku proizvodnju vina.
„Svijet ide u tom smjeru, svijet ide u smjeru ekologije i organske proizvodnje hrane, a ulazimo i u svijet organske proizvodnje vina. Kakva su ta vina, da li su drugačije tipologije, da li su organoleptički drugačija od konvencionalnih vina, upravo smo istražili na ovoj radionici.“ – objasnio je.
Završna radionica biti će fokusirana na chardonnay, jednu od najcjenjenijih sorti u svijetu.
„Sadi se od Australije pa sve do Južne Afrike i Južne Amerike. Daje fantastična vina, a kakva nam je u Slavoniji u odnosu na ostali svijet, istražit ćemo uskoro u narednoj radionici.“ – rekao je Lugarić.
Kakva su naša bijela vina u komparaciji s drugim regijama?
„Svakako mogu reći da je graševina kao sorta fantastična i nije uzalud što 25 posto ukupne proizvodnje nosi upravo ona. Daje fantastične potencijale, dobra je u vinogradu, a za nju još kažu da nikad ne izvjeri svog gospodara, i u lošim godinama će dati dobra vina. Graševina daje stilove od pjenušca, prema čemu se okreće sve više proizvođača, daje i izvrsne predikate. Ulazimo i u segment ekoloških vina s proizvođačima koji su malo napravili iskorak, a s druge strane macerirana oranž vina, u tom segmentu imamo proizvođače s izvrsnim rezultatima. Svako budućnost postoji, ljepota i širina koju svaki vinar iskazuje kroz tu sortu, svakako je obećavajuća.“ – rekao je Lugarić.
Jesu li naši vinari i njihova vina u pravom cjenovnom rangu?
„Ova radionica je pokazala da su vina iz Slavonije sramežljiva sa cijenama. Kao da se ljudi boje svoje kvalitete. Uzet ću u obzir Dalmaciju koja svakako tu prednjači s cijenama i na kućnom pragu postiže vrlo dobre cijene. Slavonija pak, iako je prisutna u Dalmaciji u nekim drugim regijama kao i u Zagrebu, još uvijek je skromnija sa cijenama. Kada kušamo vino na slijepo i govorimo o njegovoj potencijalnoj cijeni, načelno su ta vina cjenovno podcijenjena u odnosu na ono što potrošač iskazuje, vrijednost za tu etiketu.“ – odgovorio je.
Kad su u pitanju crne sorte, dosadašnje radionice pokazale su kako crni pinot može biti „sidro“, ali osim njega imamo ovdje i cabernet sauvignon te se rade i odlične kupaže kad su u pitanju upravo crna vina.
„Uz crni pinot koji bi možda trebao biti sidro, neizostavni je odlični cabernet sauvignon. Syrah daje odlične rezultate, merlot vrlo dobre rezultate i u zadnje vrijeme imamo iskorak sa sortom cabernet franc. To je fantastična sorta koja je potekla iz Francuske, Mađari su od nje napravili veliko vino i ovaj dio Slavonije je jako potentno tlo za uzgoj te sorte. Mislim da ćemo od njega piti jako dobra vina u budućnosti.“ – istaknuo je Lugarić.
Može li se Slavonija na tržištu bolje pozicionirati proširenjem kvalitete bijelih vina ili ići na crna vina?
„Kvaliteta je već sigurno prisutna u svim segmentima, to treba zadržavati i ne trebamo se uspavati. Jer, dok mi radimo na sebi i svijet radi na sebi i svojoj kvaliteti. Moramo raditi dalje jer imamo prostora za napredak iako je kvaliteta jako dobra. Kod crnog sortimenta postoji napredak, samo globalno zatopljenje kad pogledamo, prošlih tridesetak godina vina u Slavoniji su bila zapostavljena, tanka, blijedih boja s visokim kiselinama – neskladna. Danas ta vina pokazuju puno veći potencijal, ali tržište još nema afiniteta niti ima znanja o slavonskim crnim vinima, mislim da će taj segment u budućnosti biti dobro pokriven.“ – rekao je sommelier Lugarić.
