Društvo

“Na razini Europske unije svaka treća žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje”

22-11-2023 • 13:44
Rva
Tema današnje emisije „Jutro s Matkom“ su aktivnosti na planu prevencije nasilja nad ženama i obilježavanje nadolazećeg Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Tema današnje emisije „Jutro s Matkom“ su aktivnosti na planu prevencije nasilja nad ženama i obilježavanje nadolazećeg Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. U emisiji su gostovali Maja Petrović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Požege i Goran Matijević, policijski službenik za prevenciju Policijske uprave požeško-slavonske.

Naime, gotovo svakodnevno smo svjedoci slučajevima nasilja u obitelji u kojima su žene većinom žrtve.

Nažalost, žrtve nasilja u obitelji vrlo su često dugotrajno izložene zlostavljanju od strane zlostavljača koji su im bliski sadašnji ili bivši partneri, i velik broj takvih slučajeva bilježi kobne, najmučnije posljedice. Unatoč tome, još su uvijek prisutne zablude da je nasilje u obitelji, posebno ono ekstremnog oblika, rijetka pojava, te da se događa uglavnom u problematičnim obiteljima i povezuje se s lošim ekonomskim prilikama, poremećajima ponašanja, alkoholizmom ili da je dio tradicije nekog kraja i slično.

Odlukom Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, obilježava se 25. studenoga, u spomen na sestre Mirabel, političke aktivistice, koje je na taj datum 1960. godine, u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo, objasnila je pročelnica Petrović.

„Obilježavanjem Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama svake godine otvara se i 16 dana aktivizma – globalna kampanja koja se provodi svake godine, već 30 godina za redom, predvođena organizacijama civilnog društva koja traje od Međunarodnog dana ljudskih prava, do 10. prosinca. Ovaj dan se obilježava  i kampanja provodi s ciljem podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama i djevojkama kao jednom od najraširenijih oblika kršenja temeljnih ljudskih prava. Senzibilizacija društva o ovom raširenom problemu može doprinijeti jačanju položaja žena žrtava nasilja i potaknuti ih da prijave već počinjeno nasilje kako bi se ono sankcioniralo te kako bi se spriječilo eventualno novo nasilje.“ – rekla je pročelnica Petrović.

Kako se definira nasilje nad ženama i koje su mu vrste?

„Postoje brojne definicije nasilja nad ženama, koje su kroz povijest mijenjane i prilagođavane, a prema Europskoj uniji, odnosno Konvenciji vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatijoj kao Istambulska konvencija. Nasilje nad ženama smatra se kršenje ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena. Označava sva djela rodno utemeljenog nasilja koja imaju za posljedicu ili će vjerojatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu te patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se pojavljuju u javnom ili privatnom životu. Nasilje u obitelji obuhvaća sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja, koja se događaju u obitelji ili kućanstvu ili između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom.“ – rekao je policijski službenik Matijević.

Često se čuje pojam rodno uvjetovano nasilje, što je i kako se definira?

„Rodno uvjetovano nasilje sadržano je u definiciji pojma nasilja nad ženama, a prema Istambulskoj konvenciji “rodno utemeljeno nasilje nad ženama” označava nasilje usmjereno na ženu, zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.Postoje i proširene definicije, koje rodno uvjetovano nasilje definiraju kao nasilje prema osobama zbog njihova spola ili nasilje koje nerazmjerno pogađa osobe određenog spola. No, svakako treba istaknuti, da rodno uvjetovano nasilje uglavnom pogađa žene i dovodi do pogoršanja mentalnog i fizičkog zdravlja, smanjenja kvalitete života i smanjenja gospodarskih rezultata.“ – dodao je policijski službenik Matijević.

Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji stupila je na snagu 2014. godine i prvi je pravno obvezujući međunarodni instrument za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama na međunarodnoj razini, pojasnila je pročelnica Petrović.

„To je prvi međunarodni tekst kojim se zakonski definira nasilje nad ženama i uspostavlja sveobuhvatan okvir pravnih i političkih mjera za sprečavanje takvog nasilja, pružanje potpore žrtvama i kažnjavanje počinitelja. Hrvatski sabor ratificirao je Konvenciju 13. travnja 2018. godine.“ – objasnila je Petrović.

„Do rujna 2022. potpisale su je sve države članice Europske unije, a ratificiralo ju je 21 država članica.“

„Konvencija je važan korak prema sveobuhvatnom i usklađenom odgovoru kako bi se svim ženama i djevojčicama diljem Europe i izvan nje osigurao život bez nasilja. Njezine obveze obuhvaćaju četiri područja djelovanja, i to: sprečavanje nasilja nad ženama, zaštita žrtava, kazneni progon počinitelja te provedba povezanih sveobuhvatnih i koordiniranih politika.“ – rekla je pročelnica Petrović.

Na razini Europske unije svaka treća žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje.

O kolikom društvenom problemu se radi govore i podaci o Nasilju nad ženama koje je globalni fenomen raširen diljem svijeta, koji ne poznaje granice. Procjenjuje se da je u svijetu 736 milijuna žena, gotovo svaka treća, doživjelo fizičko ili seksualno nasilje intimnog partnera, nepartnersko seksualno nasilje ili oboje barem jednom u životu, 30 posto žena u dobi od 15 i više godina.

Koji je zakonodavni okvir zaštite od nasilja nad ženama kod nas i što kažu pokazatelji o kretanju nasilja nad ženama u Hrvatskoj?

„Prije svega treba reći da se uz Istambulsku konvenciju koju ste spomenuli, zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj za zaštitu od nasilja nad ženama prije svega nalazi u Obiteljskom zakonu, Kaznenom zakonu i Zakonu o zaštiti od nasilja o obitelji. Uz brojna kaznena djela koja se mogu počiniti i čine na štetu ženu, za koja Kazneni zakon dodatno propisuje zaštitu bliskih osoba od nasilja kao kvalifikatorni oblik kaznenih djela, i u kojima su propisane kažnjive radnje na štetu bliske osobe, uvijek su nam u fokusu, posebice zbog broja, kazneno djelo Nasilja u obitelji, te također prekršaji iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.“ – rekao je Matijević.

Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, na razini Republike Hrvatske, uočljiv je paralelni trend smanjenja prekršaja nasilja u obitelji, ali nažalost i trend porasta kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji, dodaje Matijević.

Trend se može povezati s promjenom zakonskih normi, ali i brutalizacijom nasilja kako navodi Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, u kojemu su žene najčešće žrtve. U 2022. godini evidentirano je 7091 prekršaj nasilja u obitelji, a 2018. godine 10344 što je smanjene za 6057 prekršaja, dok je 2018. godine evidentirano 623 kaznena djela Nasilja u obitelji, a 2022. godine, 1879 što je više za čak 1256.“ – rekao je policijski službenik Matijević.

Nažalost u ovim događajima ne izostaju i one najteže posljedice i to ubojstva žena.

Ministar Marin Piletić izjavio je u ponedjeljak u povodu akcije ženskih udruga, koje traže pravdu za nedavno ubijenu Osječanku Mihaelu Berak i kažnjavanje odgovornih za propuste, da će novim izmjenama kaznenog Zakona sustav bolje rješavati obiteljsko nasilje i nasilje nad ženama. Vlada RH pokrenula je proceduru, te u odredbe Zakona ulazi teškog kazneno djelo ubojstva žene, dakle femicid.

„Prema podacima iz izvješća Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2022. godini, na području Republike Hrvatske dogodilo se ukupno 27 ubojstava, u kojima su u njih 13 žrtve bile žene, pri čemu su njih 12 ubijene od strane bliskih osoba. Promatrajući navedeno u odnosu na 2021. godinu, vidljivo je da je ukupan broj ubojstava manji za tri, broj ubojstava žena manji za jedan, dok je nažalost porastao broj ubijenih žena od strane bliskih osoba i to s 11 u 2021. godini na 12 u 2022. godini. U pogledu, ranijih godina, stanje se čini još složenijim, naime, 2018. godine evidentirana su ukupno 22 ubojstva u Hrvatskoj, od čega 8 ubojstava žena, pri čemu je pet žena ubijeno od strane bliskih osoba. Godine 2022. ih je 13, što čini povećanje za pet.” – naglasio je Matijević.

MUP provodi brojne preventivne projekte s ciljem prevencija svih oblika nasilja, te nasilja u obitelji, te time ispunjava uz ostale i obveze iz Istambulske konvencije, jedan od najpoznatijih je preventivni projekt Lily.

„Naše Ravnateljstvo policije putem svoje Službe prevencije, uz opću policijsku zadaću sprječavanja kaznenih djela i prekršaja planira i provodi bilo samostalno ili kao u ovom slučaju o kojem danas govorimo s partnerima, razne preventivne kampanje, programe i sadržaje kojima se nastoji utjecati na svijest građana i o ovoj problematici i to najmlađih do najstarijih dobnih skupina.“ – rekao je Matijević.

Jedan od projekata je i Preventivni projekt „Lily“ kojeg policija provodi s partnerima od 2019. godine.

Riječ je o nacionalnom multi modularnom preventivnom projektu koji je usmjeren na senzibilizaciju javnosti o važnosti prevencije nasilja nad ženama, odnosno na promicanje svijesti o važnosti života bez nasilja, važnosti rodne jednakosti i ravnopravnosti. Projekt sadrži brojne komponente i provodi se sustavno – od edukacija stručnjaka, suradnje s organizacijama civilnog društva, do niza kampanja kojima je cilj na svim razinama podizati svijest o štetnim posljedicama nasilja, kako na pojedinca, tako i na širu društvenu zajednicu.

U sklopu preventivnog projekta Lily je i edukacija iz samoobrane za žene uz brojne partnere.

„Organizator je PU požeško-slavonska, a partneri su Grad Požega, Karate-do klub Požega, Udruga za sport i rekreaciju „Tvornica sporta“, Fitness klub Marijane Devčić, Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Požega, Obiteljski centar Područna služba Požeško-slavonska, Županijski tim za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško-slavonske županije i Udruga La bela Vita iz Kutjeva.“ – rekla je pročelnica Petrović.

Koliko je do sada provedeno edukacija, koliko je žena sudjelovao i kako izgleda jedan dan edukacije?

„Aktivnosti su započele 5. studenog, a do jučer ih je provedeno ukupno osam i to utorkom, četvrtkom i nedjeljom od 17,30 do 19 sati, ali često i duže od 19 sati zbog interesa i druženja. Edukaciju provodi Zdenko Oroz iz Karate do kluba Požega uz asistenciju djelatnika IJP Kutjevo, dok zagrijavanje i razgibavanje vodi Marijana Švajda iz Tvornice sporta. Ovisno od dana do dana posjećenost je bila od 10-15 žena prosječno dnevno. Aktivnost počinje zagrijavanjem i pripremom koju odradi Marijana Švajda, uz prigodnu glazbu, nakon čega Zdenko Oroz i policajci ženama praktično pokažu pojedine vježbe koje žene onda vježbaju. Utisci žena su koliko smo vidjeli dobri, što potvrđuje i odaziv, a počesto edukacija potraje i iza 19 sati.“ – objasnila je Petrović.

Čuli smo najavu, završni dan je 24. studenog, gdje kada, tko će biti i što će posjetitelji vidjeti i žene prikazati?

„Završni dan ovog preventivnog sadržaja je u petak 24. studenog s početkom u 17 sati u dvorani Osnovne škole Dobriša Cesarić, na koji pozivamo sve građane, posebice žene. Tamo će uz prigodno obraćanje partnera u projektu, biti upriličen praktičan prikaz stečenih znanja i vještina iz samoobrane koje su žene stekle tijekom edukacije kroz mjesec studeni i ovaj projekt. Uz to bit će upriličen i prigodan program vezan uz tematiku ovog važnog Međunarodnog dana.“ – pozvala je pročelnica Maja Petrović.

Cijeli razgovor o ovoj važnoj temi svakako poslušajte na našem Mixcloud kanalu.