Nastavljamo razvijati županiju i u 2023. godini
Kroz nekoliko dana oprostit ćemo se od 2022. godine i poželjeti da nam 2023. bude još bolja i uspješnija, a ovo je savršeno vrijeme za sagledati što se sve napravilo. Što se na području Požeško-slavonske županije radilo rekla je županica Antonija Jozić gostujući na Radiju Vallis Aurea. Sa županicom smo razgovarali o ulasku u eurozonu i Schengenski prostor, te novoj zdravstvenoj reformi koja bi uvelike umanjila Proračun županije. Također, razgovarali smo o retencijama na Požeškoj gori te dugo očekivanoj brzoj cesti Brestovac – Godinjak.
Prva potpuna proračunska godina je iza Vas, kako ste zadovoljni učinjenim?
„Zadovoljna jesam, s obzirom na okolnosti koje su oko nas, obzirom na porast cijena energenata i na cijelu situaciju s ratom u Ukrajini, općenito nestabilnosti koje se događaju na tržištu. Zadovoljna jesam jer mislim da smo učinili određene iskorake i u upravljanju sustavom, ali isto tako smo pokrenuli određene projekte koji su možda nekad stajali. Naravno, nastavili smo sve one projekte koji su započeti u prethodnom razdoblju, iz vremena bivšeg župana.“
„Dakle, ono što je obilježilo ovu godinu svakako je polaganje kamena temeljca…“
„Prvo za zgradu Zavoda za hitnu medicinu u vrijednosti od 14 milijuna kuna koju gradimo odmah pored Opće županijske bolnice Požega. U neposrednoj blizini položili smo i kamen temeljac za nadogradnju Poljoprivredno-prehrambene škole, odnosno uspostavu Regionalnog centra kompetencija Panonika u vrijednosti od 34 milijuna kuna. Tu su i drugi projekti koje smo radili – u Lipiku se radi projekt „Terme Lipik“ čija je ukupna vrijednost 73 milijuna kuna. Ove godine kupili smo poslovnu zgradu Podravske banke i pripremili projektno-tehničku dokumentaciju, prošli na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja. Početkom sljedeće godine trebali bi započeti radovi na rekonstrukciji zgrade i uspostavi Inovacijskog Co-working centra Panora.“
„Brojna ulaganja su bila u osnovno i srednje školstvo, svakako bih spomenula značajnije projekte, jako ih je puno, no ravnomjerno se ulagalo na području cijele županije.“
„U Lipiku rasvjeta sportske dvorane za što smo izdvojili 600 tisuća kuna, kotlovnica u Osnovnoj školi Dragutina Lermana u Brestovcu, isto tako kotlovnica u Osnovnoj školi fra Kaje Adžića Pleternica, ugradnja podizne platforme za osobe s invaliditetom. U Velikoj smo imali ulaganja od 1.2 milijuna kuna, to su obnova krovišta matične škole i igralište u Biškupcima, nešto što su djeca i roditelji jako dugo željeli. U Obrtničkoj i Tehničkoj školi imali smo radove na praktikumima i to praktikumi kuharstva i ugostiteljskog posluživanja, isto tako i elektrotehnike. Nabavljena je oprema za Poljoprivredno-prehrambenu školu vrijedna preko milijun kuna. Ono što je bitno i što je želja gimnazijalaca, ali i cijele Požege je svakako sportska dvorana Gimnazije za što smo morali raditi reviziju projektno-tehničke dokumentacije.
„Zapravo dosta toga radimo kod revidiranje starih projekata, jer danas ne možete proći na natječajima za Europske fondove…“
„To su projekti koji su po starom Zakonu, nemate onu komponentu koja je bitna, to je korištenje obnovljivih izvora energije, pa te projekte dorađujemo. U suradnji s Gradom Požegom radimo na projektu uređenja amfiteatra atletskog stadiona. Onaj dio za koji su Požežani izuzetno vezani i koji je na neki način identitet grada Požege. Želimo ga urediti i dati ga na korištenje svih građankama i građanima grada Požege. Tu su još i projektno-tehnička dokumentacija za hladnjaču. Učinili smo određene iskorake vezano i za financiranje sporta u županiji, ali isto tako i danas potpisujemo nove ugovore sa stipendistima, gdje su stipendije značajno veće nego što su bile.“ – rekla je županica.
Godina je bila izazovna, dobili smo neke faktore kojih nismo bili ni svjesni, tad se još pričalo o koroni, ali porast cijena energenata sve je dodatno otežao. U idućoj godini čeka nas također puno izazova, od 1.1. dolazi nam nova valuta, kakav je vaš stav o toj promjeni?
„U svakom slučaju je to pozitivna stvar, negativna jedino može biti u smislu što smo se emotivno vezali uz našu valutu. Međutim, država kao Hrvatska koja je mala država ne može voditi neku značajnu monetarnu politiku, a znamo da smo općenito vezani uz euro. Nekad smo bili vezani uz njemačku marku, danas je to euro, sve zapravo kad kupujemo, kvadrat stana i automobili, sve je izraženo u eurima. S ove ekonomske strane kad gledamo, tu moramo govoriti o tome da će Hrvatska u tom kontekstu biti kao tržište puno otvorenija i zanimljivija stranim investitorima. Nema tog osjećaja pretvaranja valute i koliko što vrijedi, posebice mislim na turizam. S druge strane za građane, svi su govorili da će neke stvari poskupiti jer uvodimo euro… Ja vjerujem da je jednim malim dijelom prouzročeno to poskupljenje, ali o inflaciji treba govoriti isključivo iz perspektive ovog što se događa na europskim i svjetskim tržištima, a to je rat u Ukrajini i općenito porast cijena energenata. Posljedično se događa sve ovo, inflacija koju mi bilježimo je najvećim dijelom, a usudit ću se reći i 95 posto proizlazi iz toga što smo sad u takvom vremenu. Mislim da će građanima biti jednostavnije, svi smo emotivno vezani uz kunu, sama sam osobno i pitam se kako će to biti kad se prebacimo na euro, ali mislim da ćemo se vrlo lako prilagoditi.“
Županica je također naglasila kako je ulazak u Schengenski prostor jako dobra stvar za transport te da je Hrvatska spremna.
„Odgovornost je velika, mi smo sad vanjska granica prema Srbiji, Bosni i Hercegovini, no sigurna sam da je Hrvatska spremna. Ne bi dobili zeleno svjetlo za ulazak u Schengen da nismo dokazali da smo spremni i da možemo čuvati vanjsku granicu Europske unije. S druge strane, transport, prvenstveno tu mislim na gospodarstvenike i njihova čekanja, vrijeme koje gube na granicama, carinama… Sad to vrijeme mogu iskoristiti na poboljšanju svog poslovanja. To je velika prilika za naše izvoznike, ali i velika prilika za Hrvatsku ako govorimo iz perspektive turizma. Sjetimo se onog vremena kada su se uklonile granice između Austrije i Njemačke, prvo nam je bilo čudno kako sad ne moramo prelaziti još jednu granicu, a sad kad budemo išli u Sloveniju trebat će nam vremena da se priviknemo, no to su pozitivne stvari. Zapravo euro i Schengen su ogromne stvari koje se događaju za Republiku Hrvatsku, to je s druge strane i dokaz našeg međunarodnog utjecaja. Pozicioniranje Hrvatske tamo gdje je oduvijek pripadala, među europske narode.“
Okrenimo se prema 2023. godini i prvom Proračunu koji je u euru – koji su to možda najvažniji projekti?
„Mi ćemo u 2023. godini završiti dogradnju Poljoprivredno-prehrambene škole, barem prvi dio koji se financira iz fondova Europske unije, a ovaj drugi dio koji moramo sami osigurati, to ćemo vjerojatno tijekom 2024. godine. Završit će se i projekt Terme Lipik, završava se projekt Spahijskog podruma u Pakracu, projekt Muzeja bećarca u Pleternici, to su sve projekti gdje je Županija partner. S obzirom na to da smo dobili božićnu čestitku od ministra Beroša i 2 milijuna kuna za zgradu Zavoda za hitnu medicinu, usudim se sanjati da će možda i zgrada Zavoda biti gotova do konca sljedeće godine, a ako ne tada, onda barem u proljeće 2024. godine.“
„Ono što se nadam i vjerujem, da ćemo u vrlo kratkom roku imati natječaje za produženi boravak u našim osnovnim školama.“
„Znamo da je osim Grada Požege na području grada, Županija osnivač svih ostalih škola na području Požeško-slavonske županije. Tu su nam četiri škole koje moraju ići u nadogradnju, ostale idu u nekakve prilagodbe vezano za kuhinje, kotlovnice, blagovaonice, učionice. Na tome se sad intenzivno radi, priprema se projektno-tehnička dokumentacija i vjerujem da bi to moglo krenuti isto sljedeće godine. Svoju priliku za projekte iz turističkog sektora vidimo kroz natječaj Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, na što ćemo prijaviti Interpretacijski centar Halštatske kulture u Kaptolu, ako prođemo na tom natječaju, početak radova je u 2023. godini. Projekt „Hladnjače“ isto prijavljujemo u 2023. godini, naravno i sve ostale soft projekte koje ćemo realizirati u sljedećoj godini – asistenti u nastavi, Obrok za 5 te puno toga drugoga.“
„Ono što je isto bitno za Požeško-slavonsku županiju, a nisu projekti koji su u našoj nadležnosti su brza cesta, akumulacija Kamenska i retencije za obranu od poplave na području grada Požege.“
„To su projekti koje zajednički guramo prema Hrvatskim cestama i autocestama, nadamo se da će neki od tih projekata krenuti u realizaciju. Posebice tu mislim na retencije koje se rade na Požeškoj gori za obranu grada Požege od bujičnih poplava. Građani su jako nestrpljivi, ja to razumijem. Godine 2014. kad sam bila gradonačelnica u Pleternici, kad smo imali katastrofalnu poplavu, osjetila sam poprilično dobro što je to strah i što je to nelagoda. Vjerujte mi da dan danas, nakon osam godina, postoje obitelji koji kada se krene dizati razina Orljave, pošalju poruku „Hoćemo li opet plivati?“. Prošlo je osam godina, izrađen je sustav obrane naselja Gradac, ali još uvijek taj strah postoji. Što se tiče projekta Retencija na Požeškoj gori, taj projekt ide nenormalnom brzinom. Ja sam dugo u politici, dugo sam u lokalnoj samoupravi, sad i regionalnoj – niti jedan projekt nije išao tom brzinom. Projektno-tehnička dokumentacija je gotovo spremna za predaju za građevinsku dozvolu, vjerujem da će to biti predano kroz sljedeća tri mjeseca. Studija utjecaja na okoliš, koliko imam informaciju, su ugovorena i već se rade. Sredstva su kao što znamo po nalogu Vlade Republike Hrvatske osigurana u proračunu Hrvatskih voda i ne vidim razlog da to, ako je već išlo ovom brzinom do sada, da to ne ide i dalje. Kolika će biti vrijednost projekta, o tome je teško govoriti, hoće li biti više ili manje, svi smo mi svjesni da se ta sredstva moraju osigurati. Ono što sam rekla i prošle godine, to mogu ponoviti i ove – to nisu projekti koji nastanu u godinu dana, to su projekti koji se rade godinama. Morat će građani biti još malo strpljivi, strepit ćemo svi zajedno nad slikama kao što smo imali prije petnaestak dana na području Požege i nadati se da do onakvog stanja kao što je bilo u lipnju prošle godine, neće doći.“ – rekla je županica.
Među najvećim kapitalnim projektima na području županije su svakako Aglomeracije, tri ih je trenutno, a još jedna je u pripremi. Građevinski sektor je ozbiljno pogođen, jesu li ti projekti ugroženi?
„Aglomeracija Požega i Aglomeracija Pakrac-Lipik su skoro gotove, dakle što se tiče mreža na području Požege, Pakraca i Lipika, završene su. Ostala je mreža na području grada Pleternice i ostali su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda na području te četiri jedinice lokalne samouprave. Ovaj u Požegi napreduje dobro, u Pleternici se još nije počeo graditi jer je na ishođenju građevinske dozvole. Što se tiče Pakraca i Lipika, kako tamo stvari stoje, sve izgleda dobro. Nažalost, imamo situaciju kakvu imamo na području županije, nadamo se da će se tvrtka koja je izvođač radova na području Aglomeracije Pleternica, isto tako na uređaju za pročišćavanje voda u Požegi i Pleternici, uspjeti konsolidirati i završiti te projekte. Vjerujem da oni tu snagu imaju, da te mogućnosti imaju, vjerojatno će se morati produžiti ugovor za izvođenje tih radova, kako bi se mogli završiti do konca 2023. godine. S obzirom na to da su to sredstva iz razdoblja 2014.-2020. koja se mogu koristiti zaključno s 2023., odnosno može se fazirati nešto sredstava i za 2024. godinu. Dakle veći dio tih Aglomeracija je gotov, ostali su manji problemi koje imamo na području Pleternice, Jakšića i Požege, ali vjerujem da firma koja to radi ima tu snagu s kojom može to završiti.“ – rekla je županica.
Mnogo se razgovara o reformi zdravstva, kakav je vaš stav o tome, s obzirom na to da oko 50 posto Proračuna odlazi na cijeli zdravstveni sustav županije?
„Dakle Zakon o zdravstvenoj zašiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju je u javnom savjetovanju i ide u Sabor. Ono što se Zakonom predviđa je da se upravljanje bolnicama, dakle Općom županijskom bolnicom Požega i Općom županijskom bolnicom Pakrac i bolnicom Hrvatskih veterana Pakrac, prenese na Republiku Hrvatsku. Sve one ostale zdravstvene ustanove ostaju Požeško-slavonskoj županiji, mi smo osnivač njima. Preko 50 posto proračuna Županije čini zdravstvo, najvećim dijelom ga nose upravo te dvije bolnice. Ono što mogu reći je da Županija nema fiskalnu mogućnost podmirivati manjkove koji nastaju u zdravstvenom sustavu, njih redovno pokriva država. S druge strane, Županija nema veliku mogućnost upravljanja tim sustavima u smislu da možemo neka značajna sredstva ulagati, već sva sredstva koja dolaze – od plaće liječnika, do decentraliziranih sredstava za kapitalne investicije i informatizaciju bolnica, iz HZZO-a se isplaćuju usluge koje se pružaju tim bolnicama.“
„Saborska zastupnica Anamarija Blažević i ja smo se na tim političkim razinama borile da se bolnice ne spajaju, jer je prvotni prijedlog Zakona bio da se osniva samo jedna Županijska bolnica po županiji.“
„Ono što misli, da pacijenta u krajnjoj liniji ne zanima tko je osnivač bolnice, da pacijenta zanima je li on dobio termin, kakva je bila usluga, je li njegov učinak liječenja zadovoljavajući ili nije. Je li on ostvario sve ono što treba ostvariti kao građanin Republike Hrvatske, da ima punu zdravstvenu zaštitu kao što treba imati, a u konačnici, da li tamo iza negdje piše da je osnivač Požeško-slavonska županija ili Republika Hrvatska – mislim da to pacijenta ne zanima. Zadovoljna jesam što smo u naporima uspjeli u tome da se bolnice ne spajaju, da će svaka od njih zadržati svoju pravnu osobnost. Dajem punu podršku reformi zdravstva, jer velike stvari i veliki koraci se moraju učiniti da bi zdravstvo stalo na svoje noge. Ono što je bitno za županiju i za naše pacijente, najava da će se jačati primarna zdravstvena zaštita, tu se misli na prevenciju, a onda na primarnu zdravstvenu zaštitu – liječnici opće medicine, stomatolozi i sve one druge usluge koje se smatraju primarnom zaštitom. Neki dio dijagnostike koja se sada radi po bolnicama, prebacit će se domovima zdravlja.“ – rekla je županica Jozić.
Za sam kraj, gdje se nalazimo po pitanju brze ceste Brestovac-Godinjak?
„Cesta ima dvije faze, prva je izmještanje dalekovoda i općenito trase, neke stvari koje se moraju očistiti na trasi, a druga je ona što nas zanima – izgradnja 16 kilometara ceste, izgradnja tunela i spoj do Brestovca. Naravno treba nas zanimati i ono dalje što treba ići od Brestovca, obilaznica Požege, to je isto u nekoj fazi lokacijske dozvole. Što se tiče brze ceste, projektno-tehnička dokumentacija je završena, predana je na ishođenje građevinske dozvole. Građevinsku dozvolu ne izdaje nažalost Županija jer bi mi to jako brzo izdali, nego izdaje Ministarstvo graditeljstva i državne imovine, naravno procedure su tu puno kompleksnije. Ono što je bitno, cesta je uvrštena u plan građenja Hrvatskih cesta za 2023. godinu, nadam se, tako su mi rekli, da će ispisati natječaj za izvođača radova. Nadam se da bi stvarno bila sretna kad bi se položio kamen temeljac, pa makar 31.12.2023. godine.“ – rekla je županica Antonija Jozić.
