Arhiva

Otvorena nova izložba Gradskog muzeja Požega pod nazivom Kruh nebeski

28-08-2020 • 00:00
Rva

Gradski muzej Požega pripremio je izložbu „Kruh nebeski“, molitvenici iz fundusa Gradskog muzeja Požega

Content photo Content photo Content photo Content photo Content photo Content photo Content photo Content photo Content photo Content photo

Gradski muzej Požega pripremio je izložbu „Kruh nebeski“, molitvenici iz fundusa Gradskog muzeja Požega

Gradski muzej Požega pripremio je izložbu „Kruh nebeski“, molitvenici iz fundusa Gradskog muzeja Požega. Izložba je nastala u suradnji s Gradskom knjižnicom Požega, njezine autorice su Dijana Klarić i Ljiljana Marić, a značajan doprinos dala je Marina Vinaj, voditeljica Odjela knjižnice Muzeja Slavonije u Osijeku. Izložba je financirana od strane Ministarstva kulture i Grada Požege.

Katalog izložbe Kruh nebeski donosi kratak pregled načina i oblika na koje je molitva, odnosno pisana ili tiskana Božja riječ mijenjala kulturnu povijest čovječanstva; od prapovijesnih crteža na paleolitskim špiljama koje možemo promatrati kao prvu molitvu, preko Gutenbergove Biblije kao prve tiskane knjige, pa sve do suvremenih pojava različitih pučkih pobožnosti. Molitvenici su u katalogu promatrani, analizirani i predstavljeni kao muzejski predmet, zatim kao jedinica knjižnične građe, ali i kao književno djelo koje otkriva raritetne primjerke iz povijesti hrvatskog jezika i književnosti.

– Molitvenik kao muzejski predmet dokumentira stvarnost u kojoj je nastao i živio. Izgled i vrsta uveza svjedoči o različitim umjetničkim stilovima kroz povijest. Memorabilije i rukopisne bilješke otkrivaju osobnu priču vlasnika te nerijetko čitavu genealogiju jedne obitelji. Jedinica knjižnične građe donosi formalan materijalni opis molitvenika s posebnim osvrtom na stare i rijetke molitvenike tiskane do 1850. kojima se opširnije opisuje uvez kao i ex librisi i rukopisne bilješke. U kontekstu povijesti hrvatskog jezika i književnosti, molitvenici su predstavljeni kao raritetna književna djela, naročito iz zavičajne povijesti, te književna djela u kojima se očituje razvoj hrvatskog standardnog književnog jezika. – kazala je autorica izložbe Dijana Klarić.

Najstariji izloženi molitvenik je vodič kroz kršćanske pobožnosti na francuskom jeziku L’Ange conducteur tiskan u Parizu 1681., a najzanimljiviji molitvenik zasigurno je Varia pietatis autora Stanislava Losgotta, tiskan u Budimu 1769. Pripadao je grofu Antunu Jankoviću Daruvarskom, a poseban je zbog rukopisnih bilježaka na zadnjim stranicama gdje je grof temeljito zapisivao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom. Izloženi su i stari i rijetki zavičajni molitvenici Antuna Kanižlića, Jeronima Lipovčića, Emerika Pavića, Jurja Muliha, kao i prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik na kojemu je radio i zavičajnik Grgur Čevapović. Također, izloženi su i raritetni zavičajni molitvenici tiskani nakon 1850., kao i molitvenici iz ostavštine obitelji Julija Kempfa.

Izložba Kruh nebeski svoj je naziv dobila upravo po istoimenom najizdavanijem molitveniku u povijesti hrvatskog nakladništva. Izloženo je više različitih izdanja uključujući i prvo iz 1909. Najveću posebnost ove izložbe čini najstarija poznata sačuvana krunica na tlu Hrvatske s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće, a koja je pronađena tijekom revizijskih arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela na Rudini 2019. godine.

– Pronađena krunica sastoji se od 139 većih zrna valjkastog oblika, 14 manjih, okruglih zrna, 2 plosnata, okrugla, manja zrna i 3 veća okrugla zrna koja su izrađena od kosti. Vjerojatno je izvorno imala 150 valjkastih zrna, a takve se krunice nazivaju Pater noster brojanice i preteča su krunica kakve mi danas poznajemo. Njihovih 150 zrna predstavljalo je 150 molitava Oče naša koje su nepismenim redovnicima bile zamjena za 150 psalama koje su trebali dnevno izmoliti. – pojasnila je Ljiljana Marić, također autorica izložbe.

Povijesna zbivanja i previranja u ljudskoj su povijesti oblikovala određena stanja duha i duhovne potrebe. Upravo se iz tiskanih molitvenika u određenom povijesnom razdoblju može iščitati i stanje duha toga vremena. Katalog stoga donosi pregled značajnijih događaja iz hrvatske crkvene i nacionalne povijesti koji su utjecali na razvoj hrvatskog katoličkog nakladništva, ali i neke događaje iz europske crkvene povijesti koji su utjecali na smjer djelovanja hrvatskog katoličkog nakladništva.

– Pozivam sve naše sugrađane i goste da dođu pogledati ovu vrijednu izložbu koja će biti otvorena do 31. listopada. Moći će se pogledati od ponedjeljka do subote prijepodne od 10 do 12 sati te ponedjeljkom i srijedom poslijepodne od 18 do 20 sati. Tijekom ovih festivalskih dana bit ćemo otvoreni u večernjim satima, od 19 do 22 sata, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. – rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Požega Mirela Pavličić Hein.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Požege Darko Puljašić.

– Slavoniju često u turizmu povezujemo s pojmom hedonizma, a naš grad nudi jedan viši oblik hedonizma, a to je da hrani i dušu i tijelo, da hrani duh koji su nam ostavili naši preci koji su nas obogatili. Pozivamo sve Požežanke, Požežane, sve Slavonce da dođu i uživaju jer se imamo čime ponositi. – poručio je gradonačelnik Puljašić.