Plamen – tvrtka koja ulaže desetke milijuna, no guši ih birokracija i parafiskalni nameti

Tvrtka Plamen jedna je od rijetkih svijetlih točaka u gospodarstvu Požege, ali i cijele Slavonije

Tvrtka Plamen jedna je od rijetkih svijetlih točaka u gospodarstvu Požege, ali i cijele Slavonije. Ova tvrtka s dugom tradicijom danas je najveći proizvođač kućanskih aparata u domeni grijaćih tijela u Republici Hrvatskoj.

Danas zapošljavaju 352 ljudi, svake godine investiraju desetke milijuna kuna u modernizaciju i povećanje kapaciteta proizvodnje, pa i u neke druge gospodarske grane.

Razgovarali smo s članomuprave tvrtke Plamen Vinkom Matijevićem, koji nas je upoznao s aktualnim investicijama, ali i problemima s kojima se susreću tvrtke u našoj zemlji.

 „Mi smo 2013. godine pokrenuli ciklus pokretanja nove topionice, kako bi povećali kapacitete ljevaonice za 40-ak posto. Naime, početkom 2003. godine Hrvatska elektroprivreda je jednostavno povećala cijene struje industriji za 28% i godišnje su nam za trošak lokalne distribucije uzimali 3,6 milijuna kuna. U 11 godina su nam uzeli 40 milijuna kuna. To je ogromni parafiskalni namet za industriju, zbog kojeg gubimo radna mjesta.

Stoga smo odlučili prvo promijeniti peći s 50 Hz na 200 Hz, prešli smo na 110 kW trafo, jer nam tako lokalni HEP ne može prebaciti trošak lokalne distribucije. Na izmjenu trafoa potrošili smo 40 milijuna kuna, koliko  smo dali HEP-u od 2003. godine. Nove elektro peći na 200 Hz koštale su nas preko 2 milijuna eura, ne koriste plin za predgrijavanje, pa je dodatna ušteda 600-700 tisuća kuna godišnje“, kaže nam Matijević.

Ogromni parafiskalni namet za industriju

Od 1. rujna Plamen je prešao na RWE snabdijevanje  strujom. No problem predstavlja to što se zakup energije plaća, radili ili ne.

„Kad idemo 15 dana na godišnji u kolovozu, mi i dalje platimo 270 tisuća kuna, a ne polovicu toga. Otvaranje prema Europi za nas znači apsolutno puno jer nam domaća birokracija ne može utvrđivati struju. Mi godišnje platimo 400 tisuća kuna struje, kad ne trošimo ni jedan kW. Deset godina plaćali smo industrijsku struju koja je 12% skuplja nego za građane. Zamislite koji su to milijuni. To je ogromni parafiskalni namet na industriju“.

Energija je za ovaj oblik industrije izuzetno velika stavka. Plamen je 2013. godine za energiju platio 23 milijuna kuna. Električnu energiju ove godine će platiti samo 10 milijuna kuna, uz 3-4 milijuna kuna za plin.

„Investiranjem u novu generaciju peći uštedjeli smo oko 4,5 milijuna kuna godišnje na energiji, ali i povećali kapacitet elektropeći za nekih 40%. Taj ciklus je završen prošle godine, a ove godine investiramo 60 milijuna kuna u povećanje kapaciteta, što će biti dovršeno do ožujka sljedeće godine. Proizvodnju ćemo povećati s 13 do 14 tisuća tona na 18 do 19 tisuća tona. Zadnje 2 godine radili smo sve moguće subote u tri smjene, održavanje je bilo nedjeljom. Već to je samo po sebi bilo problem“, izjavio je Matijević.

Plamen se s plasmanom odavno ne oslanja na lokalno i regionalno tržište

„U prvih devet mjeseci ove godine 72% izvoza otišlo je za Italiju, a trenutno izvozimo u 28 zemalja. To su Europske zemlje i od ove godine Izrael. U Hrvatskoj smo plasirali svega 12-13% proizvodnje. Zbirno, bivša država je ispod 20%. Naša filozofija je da radimo za inozemstvo. Da smo ostali na bivšem tržištu, ne bi nas više bilo“.

Iako Požežani možda misle da je Plamen živio od peći i štednjaka, istina je da se živjelo od ljevaonice i dominantnog radijatora. Radijatori su napušteni i prešlo se u specijalizaciju odljevka, rade se glatke fine površine plus emajliranje, bojanje, brušenje i sve to dovelo je do toga da Plamen danas može servisirati 50% industrije grijanja u Europi.

„Mislim da smo u tom dijelu najjači u Europi. Tvrtka danas zapošljava 352 ljudi, a u proljeće planiramo zaposliti još najmanje dvadeset ljudi. Nagodinu će biti dovršena nova emajlirnica, radimo strahovito veliku strojnu bazu za dugoročnu stabilnost ovog poduzeća“.

Prošle godine Plamen je kupio tvrtku Hana Našice, koja ima sto zaposlenih, radi 2500 ha zemlje i proizvodi 7 milijuna litara mlijeka s približno 2000 krava. Mnogi će se pitati zašto.

Godinu dana čekali su građevinsku dozvolu

„Mi smo godinu dana čekali građevinsku dozvolu za novu investiciju. Godišnje za investicije oslobađamo oko 30-35 milijuna kuna vlastitih sredstava i sve dulje čekamo papire. Zadnju smo dozvolu čekali točno 363 dana. Za to vrijeme čekanja, odlučili smo sredstva investirati u tvrtku Hana Našice“.

Punih 20 godina Plamen nije iskazao gubitak, a investirano je 400 milijuna kuna. Osim 352 radnika, Plamen danas kroz „outsourcing“ zapošljava još nekoliko firmi.

„Sad na instalaciji novih postrojenja radi 12 firmi. Od osam milijuna eura, dvije trećine bit će potrošeno, nažalost, na opremu iz inozemstva“.

U posljednjih 20 godina kapital tvrtke podignut je za 80 milijuna kuna, no nisu dijelili dividendu. Kreditiranje je za dobre firme vrlo povoljno, pa im je za zadnju investiciju odobren kredit s kamatnom stopom od 3%.

Pokrenuli su proces ulaska na francusko tržište

Plamen traži nova bogata tržišta, pa je prošle godine pokrenut proces ulaska na francusko tržište. Za taj projekt će potrošiti oko milijun eura.

„Uzeli smo francuske dizajnere, do certificiranja proizvoda za tržište. Visoko razvijene zemlje subvencioniraju upravo ovu energiju i proizvode. Vi na jednom hladnjaku A+++ uštedite sto kuna. Znate li kolika je ušteda na dobroj europskoj peći koju radi Plamen? Možda 1500 kuna godišnje. Stoga Francuska subvencionira takve peći, a naša Hrvatska uvozni hladnjak. Sve radimo obratno“.

Matijević smatra da upravo zbog ovakvih nelogičnosti i birokratskih stvari nitko ne investira u Hrvatsku.

„Mi smo se morali boriti i potrošiti 40 milijuna kuna da izbjegnemo da nam uzimaju godišnje 3,6 milijuna kuna više za struju. Što mislite, koliko je plaća u tih 40 milijuna kuna?“, rekao je na kraju Vinko Matijević, član uprave tvrtke Plamen.