Biskup Mandić, veliki vizionar svoga vremena
Večeras je u Glazbenoj školi Požega u organizaciji Matice hrvatske, Ogranak u Požegi, održano predstavljanje knjige Adama Filipovića Heldentalskog, “Život biskupa Mandića“, povodom obilježavanja 200. godišnjice smrti znamenitog Požežanina i đakovačkog biskupa.
Predstavljanje knjige Adama Filipovića Heldentalskog, “Život biskupa Mandića“
Večeras je u Glazbenoj školi Požega u organizaciji Matice hrvatske, Ogranak u Požegi, održano predstavljanje knjige Adama Filipovića Heldentalskog, “Život biskupa Mandića“, povodom obilježavanja 200. godišnjice smrti znamenitog Požežanina i đakovačkog biskupa. Knjigu su predstavili Vesna Vlašić, ispred Matice hrvatske, Mirko Čurić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko, baranjsko, srijemski i Luka Marjanović, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
Knjiga “Život biskupa Mandića” pretisak je i prijepis biografskoga spjeva Adama Filipovića Heldentalskog. U želji da se u predstavljanju Mandićeva života bude istinit, objektivan i kritičan te pokušaj ocrtavanja društvenoga konteksta čine Filipovićev biografski spjev zanimljivim kako u književno – povijesnom, tako i u kulturološkom smislu – rekao je Mirko Ćurić.
Antun Mandić rođen je u Požegi 1740. godine. Osnovnu i srednju završio je u rodnoj Požegi, a nakon toga odlazi u Zagrebačko sjemenište. Na bečkom kolegiju, završava filozofiju i teologiju, za svećenika je zaređen 1763. godine.
– Nakon dvjesto godina biskupa Mandića promatramo ne samo kao crkvenog čovjeka koji je zaslužan za uređenje Đakovačke i Srijemske crkve, bio je reformator školstva i omogućio izdavanje mnogih knjiga. Biskup Mandić bio je veliki vizionar, počeo je pripremati materijal za novu katedralu, a po dolasku u Đakovo sa sobom iz Beča poveo je organistu Jakova Heibla, Mozartova šurjaka, i postavio ga za ravnatelja kora. U njegovo vrijeme utemeljeni su Bogoslovno sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet, dvije najvrjednije institucije koje postoje i danas. Nažalost o biskupu Mandiću malo se zna i ovakve obljetnice su prilika da saznamo nešto više o ljudima koji su u to vrijeme bili zaslužni za očuvanje kulture i unaprjeđenje prosvjete – istaknuo je Luka Marjanović, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
Josip Juraj Strossmayer jednom prilikom rekao je o biskupu Antunu Mandiću – Ja nepravim razlike med ovim biskupima, jer svi su oni vrlo ugledni, vrijedni i zaslužni bili; ali ipak med svima njima meni se Mandić najviše mili, a ja da pokažem svoje štovanje prema njemu na mojoj ruci nosim prsten njegov. Kršćani! Mandić je zamišljatelj svega boljega i uzvišenijega u biskupiji …”. Nećemo pretjerati ako dodamo: “Mnogo čega i izvan biskupije“! Ova pohvala J.J. Strossmayera govori nam o važnosti postignuća i rada biskupa Antuna Mandića.
