Zabrane ili edukacija? Stručnjaci o zaštiti djece na društvenim mrežama

U vremenu u kojem djeca i mladi odrastaju okruženi digitalnim tehnologijama, sigurnost na internetu postaje jedno od ključnih društvenih pitanja. Upravo zato se i ove godine, drugog utorka u veljači, u Hrvatskoj obilježio Dan sigurnijeg interneta. Globalna je to inicijativa koja okuplja više od 180 zemalja svijeta s ciljem stvaranja sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg digitalnog okruženja za sve.

U emisiji Školsko zvono gostovale su Ivana Radić, voditeljica Službe za javni red i sigurnost Policijske uprave požeško-slavonske te Nikolina Rakić Žiška, samostalna policijska službenica za mladež i obradu kriminaliteta s kojima se razgovaralo upravo o Danu sigurnijeg interneta.

Dan sigurnijeg interneta provodi se od 2004. godine.

Pokrenut je kao inicijativa europskog projekta SafeBorders, a preuzela ga je mreža Insafe kako bi se podigla svijest o sigurnijem i odgovornijem korištenju interneta, osobito među djecom i mladima. Zbog velikog interesa i važnosti teme, inicijativa se s vremenom proširila izvan Europe te se danas obilježava na globalnoj razini i to svake godine u mjesecu veljači.

Policija kontinuirano provodi edukativna predavanja iz različitih područja, uključujući teme vezane uz sigurnost i zaštitu djece na internetu i društvenim mrežama, koje predstavljaju jedno od ključnih područja preventivnog djelovanja, s obzirom na rastuće izazove i rizike u digitalnom okruženju.

„Policijski službenici kriminalističke policije te policijski službenici zaduženi za preventivne aktivnosti ovih dana provode edukacije u Poljoprivrednoj školi za učenike prvih razreda te u Osnovnoj školi Braće Radić u Pakracu za učenike sedmih i osmih razreda. Tom prilikom učenike i odgojno-obrazovne djelatnike upoznaju s opasnostima koje proizlaze iz korištenja interneta i društvenih mreža, načinima zaštite, kao i s odgovornim i sigurnim korištenjem digitalnih tehnologija, kroz primjere iz svakodnevnog života i prakse“, rekla je Rakić Žiška.

Prevencija elektroničkog nasilja jedno je od važnih područja djelovanja policije, koje se provodi kroz edukativne aktivnosti, preventivne programe i suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama, roditeljima i lokalnom zajednicom.

„Policija poseban naglasak stavlja na pravodobno informiranje djece i mladih o rizicima elektroničkog nasilja, načinima zaštite u digitalnom okruženju te odgovornom i zakonitom ponašanju na internetu“, istaknula je Radić.

Uz preventivni rad, policija osigurava i pravodobno postupanje u slučajevima elektroničkog nasilja, s ciljem zaštite žrtava i sprječavanja daljnjih štetnih posljedica.

„Kolegica i ja u sklopu preventivnih aktivnosti redovito posjećujemo odgojno-obrazovne ustanove, gdje na učenicima razumljiv i prilagođen način nastojimo osvijestiti da u slučajevima nasilja, osim žrtava i počinitelja, postoje i tzv. „promatrači“. Pritom naglašavamo kako je granica između pasivnog promatrača i aktivnog sudionika, odnosno počinitelja elektroničkog nasilja, često vrlo tanka, te ih potičemo da se nasilju usprotive i da ga prijave ako za njega znaju“, dodala je Radić.

Rezultati nacionalnog istraživanja deSHAME 3, koje je provedeno među učenicima viših razreda osnovnih škola, 1727 učenika iz svih županija Republike Hrvatske, pokazuju da u online svijetu svaki treći učenik doživljava nasilna ponašanja barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu. Ono što je razočaravajuće više od polovice ih nasilje ne bi nikome prijavilo. Alarmantan je i podatak da je više od 80 posto djece bilo izloženo vršnjačkom nasilju na jedan ili više načina.

Vršnjačko nasilje se u najvećem broju slučajeva iz stvarnog svijeta prenosi i na virtualni.

„Najčešće je to u grupama vršnjaka na nekoj od komunikacijskih platformi, gdje se svakodnevno događa vrijeđanje, omalovažavanje i niz sličnih ponašanja prema vršnjacima koje može izazvati trajne posljedice nad žrtvama nasilja. Isto tako rezultati su pokazali da je svako sedmo dijete putem interneta dogovaralo susret s osobom koju ne poznaje uživo“, istaknula je Radić.

Pokazalo se da djeca ne razumiju rizike koje nosi online svijet.

Najčešće žive potpuno drugačije živote na internetu u odnosu na stvarni svijet i to imajući nekoliko različitih profila. Učenici s korištenjem društvenih mreža kreću već od nižih razreda osnovne škole unoseći lažne podatke o dobi. Prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je 8 godina, a prvi profili na društvenim mrežama otvaraju se već s prosječnih 10 godina. To znači da najmanje polovica učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil.

„Djeca sama jako rijetko prijavljuju nasilje, svega 30 posto djece koja proživljavaju nasilje se povjeri prijateljima. O nasilju šute jer ne žele biti „cinkaroši“ i nemaju povjerenja da će se išta promijeniti. O tome se saznalo u otvorenom odgovoru u upitniku gdje su oni sami upisivali odgovore“, dodala je Radić.

Savjeti za roditelje su – razgovarajte s vašom djecom o pozitivnim i negativnim stvarima koje mogu vidjeti, čuti i doživjeti na internetu ili društvenim mrežama.

„Ako primijetite da vaše dijete provodi previše vremena u sobi za kompjuterom ili na mobitelu, a počinje se na neki način čudno ponašati u smislu da ima lošije ocjene, da se zatvara u sebe ili da jednostavno primjećujete da se nešto događa, krenite s razgovorom. Djeci je ponekad teško odmah se povjeriti roditelju ako se nađe u nekakvom problemu jer može osjetiti sram ili bojazan da ćete ga staviti u kaznu, uzeti mobitel ili zabraniti korištenje interneta, da će se nasilje pojačati ako dijete prizna roditelju problem“, rekla je Rakić Žiška

Ako djetetu koje je žrtva elektroničkog nasilja uskratite internet ili njegov mobitel, ono takvo vaše ponašanje može doživjeti kao naglo isključivanje iz društvenog života, odnosno kao kaznu iako je iskreno priznalo da postoji problem.

Svom djetetu dajte do znanja da je u redu koristiti Internet, odnosno društvene mreže za dopisivanje s prijateljima, ali da ga želite zaštiti od potencijalnog nasilja prema njemu, odnosno od njega prema drugima.

Zajedno komentirajte primjere neprimjerenog ponašanja na internetu za koje smatrate da bi djeca teže razumjela – ako im se javi nepoznata osoba koja od njih traži nešto neprimjereno. To može u početku biti osoba za koju dijete misli da je, ali oni tu osobu ne mogu vidjeti pa uvijek trebaju komunicirati s dozom opreza.

„Također, privatnost je važna ali vi kao roditelji morate imati lozinke za društvene mreže koje Vaše dijete ima, za elektroničku poštu i uvid u aplikacije koje Vaše dijete koristi. Zapamtite, Vi ste odgovorni za ponašanje Vašeg djeteta do njegove osamnaeste godine“ dodala je Rakić Žiška.

Ako roditelj djeteta zna da je njegovo dijete doživjelo bilo kakav oblik elektroničkog nasilja treba to prijaviti u najbližu policijsku postaju, u bilo koje doba dana ili noći.

U slučaju da dijete samo želi prijaviti, ali osjeća sram ili nelagodu, može to učiniti putem MUP-ove Internet aplikacije Red button.

Aplikacija omogućuje građanima, a osobito djeci i mladima, prijavu sumnje na nezakonite internetske sadržaje ili ponašanja koja se odnose na zlostavljanje i iskorištavanje djece, uključujući seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece putem interneta, objavljivanje nezakonitih sadržaja te druge oblike zlostavljanja ili nasilja na štetu djeteta.

Ukoliko je dijete žrtva ili svjedok nekog oblika nasilja, ne treba o tome šutjeti. Treba prijaviti svaku osobu koja kod djeteta izazove ili izaziva neko neprimjereno ponašanje ili učini nešto neprimjereno.

„Ako je dijete doživjelo neko traumatično iskustvo ili bilo svjedok da je nekome drugome pričinjena šteta, a ne znate kako riješiti tu situaciju, prijavite to. Mi policijski službenici koji radimo s djecom, uvijek smo dostupni za pomoć i rješavanje takvih situacija“, ističe Nikolina Rakić Žiška.

Projekt Help4U je digitalna platforma koju su razvili Europol i Centar izvrsnosti za istraživanje terorizma, otpornost, obavještajne podatke i organizirani kriminal s ciljem pružanja podrške djeci i tinejdžerima mlađima od 18 godina koji se suočavaju sa seksualnim zlostavljanjem ili štetnim ponašanjem na internetu.

Platforma je osmišljena kao sigurno, privatno i lako dostupno mjesto gdje mladi mogu pronaći provjerene informacije, razumjeti svoja prava i povezati se s odgovarajućim oblicima pomoći. Uz mlade, Help4U nudi korisne resurse i za roditelje, učitelje, nastavnike i stručne suradnike koji ih podržavaju.

„Prema zadnjem istraživanju preko 13 posto osnovnoškolaca provodi više od 7 sati dnevno na internetu i to pretežno na TikToku, Snapchatu i YouTubeu. Instagram postaje sve važniji u višim razredima, iako ne toliko kao među srednjoškolcima“, rekla je Ivana Radić.

Već se dulje vrijeme u javnom prostoru, na razini cijele Europske unije, raspravlja o mogućnosti zabrane korištenja društvenih mreža za maloljetnike.

Ključno je kako pouzdano utvrditi identitet i dob korisnika, a istodobno osigurati zaštitu njegovih osobnih podataka. U tom se kontekstu razmatraju i mogućnosti razvoja posebnih aplikacija namijenjenih upravo toj svrsi.

„Osobno smatram da ideja ograničavanja pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina nije loša, s obzirom na to da su algoritmi iznimno agresivni te da djeca i mladi te dobi često još nisu dovoljno zreli nositi se s količinom potencijalno štetnog sadržaja koji se danas putem društvenih mreža plasira. Međutim, s tehnološkog aspekta takvu je zabranu teško učinkovito provesti, a iskustvo pokazuje da kod djece i mladih zabrane često imaju suprotan učinak, ono što je zabranjeno postaje još privlačnije, pa se pronalaze načini zaobilaženja ograničenja. Stoga same zabrane, bez sustavne i kvalitetne edukacije te preventivnog rada s djecom i mladima, ali i s roditeljima, ne mogu polučiti željene rezultate“, dodaje Radić.

Često čujemo da je ovisnost o digitalnom svijetu usporediva s ovisnošću s opojnim drogama. Ima li tu istine?

„Da postoje znanstvene studije i stručni nalazi koji potvrđuju povezanost između algoritama društvenih mreža, načina korištenja (npr. beskonačnog „scrollanja“) i pojave problematičnih obrazaca ponašanja, osobito kod mladih. Znanstvena literatura ukazuje da algoritmi personaliziranog sadržaja i sustavi nagrada (npr. like, obavijesti) aktiviraju dopaminske puteve u mozgu, iste one koji su uključeni i u druge oblike ponašanja vezanih uz nagrade, što može poticati ponovljeno korištenje i psihološku naviku“, otkrila je Radić.

Dakle, prevencija mora početi ranije jer djeca već u 5. razredu doživljavaju i čine nasilje, a mnoga su izložena i neprimjerenim sadržajima online. Tišina je ozbiljan problem: prijava je ključna – više od polovice djece nasilje ne bi nikome prijavilo, iako deklarativno navode povjerenje u odrasle.

Djeca trebaju jasnu poruku da će, ako prijave nasilje, dobiti podršku i zaštitu, a ne osudu.

„Jednostavno se svi moramo više zainteresirati za taj digitalni svijet. Roditelji instalirajte Google family link. Pronađite koji su vam preventivni alati dostupni i zajedno sa djecom učite o sigurnijem i digitalno boljem svijetu za vaše dijete. Vjerujem da će i ova vaša emisija dodatno osnažiti naše preventivne napore te na razumljiv i blizak način zainteresirati i djecu i odrasle za ovu važnu temu“, rekla je za kraj Ivana Radić, voditeljica Službe za javni red i sigurnost.

Cijela emisija dostupna je i na našem Mixcloud kanalu