Gospodarstvo

Lokalni pčelari proizvode med zlatne kvalitete, ali ne staju na usavršavanju znanja

16-01-2025 • 13:21
RVA.hr
U emisiji "Jutro s Matkom" ugostili smo gospodina Željka Balena, predsjednika Pčelarske udruge Zlatna dolina, ujedno i pčelara s više od 30 godina iskustva i inovatora koji je prvi u Hrvatskoj formirao energetski neovisan i samoodrživ pčelinjak.

U emisiji “Jutro s Matkom” ugostili smo gospodina Željka Balena, predsjednika Pčelarske udruge Zlatna dolina, ujedno i pčelara s više od 30 godina iskustva i inovatora koji je prvi u Hrvatskoj formirao energetski neovisan i samoodrživ pčelinjak. Zlatna dolina, udruga koja je nedavno obilježila velikih 50 godina postojanja, ne samo da okuplja pčelare iz Požeško-slavonske županije nego i aktivno doprinosi razvoju i unapređenju pčelarstva u Hrvatskoj.

Pčelarska udruga Zlatna dolina osnovana je 27. siječnja 1974. godine.

Naime, selidbom naroda iz Hercegovine tijekom rata, sa sobom su donijeli košnice i znanje iz područja pčelarstva te pokazali mogućnost pčelarenja u Slavoniji. U Slavoniji se do tada uglavnom pčelarilo s pletarama, odnosno nepokretnim saćem od kojih su mali prinosi.

„Dolaskom ozbiljnih pčelara koji su donijeli znanje, a kad imate znanje, imate interes i volju da se ljudi udruže, a tako je 1974. godine stvorena Udruga Zlatna dolina, čiji prvi predsjednik je bio gospodin Milan Jung. Tijekom 50 godina, što je jako puno za nabrojati, a puno je i za proživjeti – udruga je jedna od prvih u Europi koja je realizirala monitoring medenja, odnosno praćenje medenja biljaka na području diljem Hrvatske.“ – rekao je Balen.

Da li je istina da pčele umiruju?

„Oko pčela ne možete biti nervozni, one osjete nervozu i nagrade vas ubodom. Ali, ako ste smireni i staloženi, pružit će vam zadovoljstvo da se lijepo družite s njima. U udruzi imamo mladih pčelara, pčelara nježnijeg spola, starijih pa i onih koji jedva čekaju mirovinu da se bave pčelama više. Imamo i oko 50 članova udruge koji su hrvatski branitelji, koji su našli sebe u pčelama i pokušavaju živjeti onako kako žive pčele – skladno i složno.“ – rekao je.

U Vlatkovcu pokraj Čaglina, gdje gospodin Balen ima svoje imanje, formirao je energetski neovisan i samoodrživ pčelinjak, prvi takav u našoj zemlji.

„Znanje, znanje i znanje! Sve je u znanju, uvijek se moramo usavršavati, u kojoj god grani privrede da radimo. Danas su nam sva znanja relativno lagano dostupna, a kad krenete, postepeno se razvijate. Tako sam i ja krenuo i dograđivao sustav, na kraju sam završio sa energetski neovisnim pčelinjakom koji je samoodrživ i cijelosti potrebe za energijom ostvarujem kroz tu elektranu.“ – rekao je Balen.

Objasnio je kako je na samom početku pčelama morao osigurati vodu, što je uspio kroz bunar koji ima u Vlatkovcu. Pčelinjak funkcionira na način da solarni paneli proizvode električnu energiju pomoću koje pumpa iz bunara izvlači vodu u hladnjaču, a ta se voda koristi za zadržavanje temperature u hladnjači do 15 Celzijevih stupnjeva, gdje se skladišti vosak koji je presudan za uspješno pčelarstvo. Saće spremljeno u hladnjaču spašava se od napada moljca jer se taj štetnik ne može razvijati uz tu temperaturu. Zanimljivo je da se preostala voda iz hladnjače usmjerava na manji ribnjak uz pčelinjak. Taj ribnjak služi za napajanje pčela, ali i za uzgoj šarana za vlastite potrebe.

Uz sami skladišni prostor nalazi se i objekt za vrcanje meda veličine 50 četvornih metara koji u cijelosti prostorno zadovoljava potrebe za vrijeme vrcanja.

Opremu prostorije za vrcanje sačinjava linija za otklapanje meda, preša za medne poklopce, posuda za ručno otklapanje, vrcaljka LR 40 okvirna, pumpa za med sa pripadajućim sitima za odvajanje grubih čestica voska. Sve potrebe za električnom energijom dobivaju se iz male hibridne fotonaponske elektrane, vlastite izrade, snage 2,5 KW.

Udruga je 2000. godine brojala 15 članova, dok 2024. godine broji 186 članova, što je rezultat kontinuiranog rada, naglasio je Balen.

Svake godine nastaju biti u trendu i vidjeti što je pčelama potrebno, a u Pčelarskoj udruzi se trude zajednički provoditi predavanja i tako podizati znanja svih članova, istaknuo je Balen.

„I dalje ima dio malih pčelara koji nisu članovi udruge, međutim svima savjetujem da se pridruže. Imamo svoju internet stranicu, tamo mogu vidjeti sve podatke, mogu uvijek nazvati i objasnit ću im kako da se pridruže. Ozbiljnijim pčelarima, koji imaju više od deset košnica, preporučam da uplate i članarinu preko Hrvatskog pčelarskog saveza jer tada dobiju list “Pčela” u kojem imaju sve zakonske regulative i upute kako da rade.“– rekao je Balen.

Internet stranica Pčelarske udruge Zlatna dolina dostupna je ovdje.

„Udruga vrijedi onoliko koliko vrijede njezini članovi. Internet stranica je izrađena s namjerom za novi monitoring pčelarenja. Namjera nam je ponovno organizirati raspodjelu vaga pčelarima i monitoring medenja na nivou naše županije, eventualni i šire, no to nije jednostavno. Prvi korak smo napravili, što je bila izrada stranice, a drugi korak je nabava vaga, što košta sedam tisuća eura. To pčelari sami ne mogu odraditi, tako da ćemo se vjerojatno morati obratiti svim našim regionalnim i lokalnim vlastima da nam pomognu u tom dijelu.“ – istaknuo je Balen.

Zlatna dolina je tijekom godina osvojila razne nagrade i priznanja za kvalitetu meda, što članove uvelike motivira za nastavak djelovanja.

„Ovoga tjedna, 13. siječnja održano je senzorno ocjenjivanje meda na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, što je već petnaesto ocjenjivanje, a svako donosi do napretka kvalitete i proizvodnje. Struka mora pregledati proizvod i ukazati na neke stvari, jer osobe koje su vrsni analitičari i koji kontroliraju kvalitetu vam ipak trebaju dati upute kako da nešto radite. Sa svakim ocjenjivanjem meda se podiže kvaliteta i ove godine smo došli do, možemo reći savršenstva. Više od 50 posto uzoraka s u ocjenjeni pod normativom zlato. To znači vrh vrhova. Rezultati su dobri, pčelari su stručni, imamo savršenstvo zdrave hrane.“ – rekao je.

Naglasio je kako na području naše županije, izuzev područja Pakraca i Lipika, pčele proizvedu oko 150 do 200 tona meda, zdrave hrane i namirnice koja bi trebala biti na svakom stolu svakodnevno.

Tijekom razgovora su se također osvrnuli na tezu da se med ne bi trebao jesti metalnom žlicom, na što je gospodin Balen rekao da uvijek može bolje, ali da je bitno pojesti med, pa kako god to bilo.

„Uzmite med od domaćih pčelara. Ne znam koliko ste upućeni, neki trgovački lanci diljem Europe povlače med iz prodaje. Povlače ga s određenim razlogom, taj med je neispravan, i gle čuda – odjednom u hrvatskim trgovačkim lancima dolazi u bescjenje. Nije teško zaključiti gdje je taj med iz Europe završio, a na kućnom pragu imamo savršenstvo i med zlatne kvalitete.“ – rekao je Željko Balen.

Cijeli razgovor dostupan je na našem Mixcloud kanalu