Društvo

Završna konferencija projekta Komunikacija IN: „Snaga alternativne komunikacije“

14-06-2024 • 13:46
Rva
Pri završnoj konferenciji dodijeljene su zahvalnice partnerima na projektu te jedna posebna slikovnica koju je napravio dječak Theo Mitrović.

Komunikacija IN projekt je kojeg je Udruga mali princ provela zajedno s partnerima, a u sklopu kojeg je održano nekoliko edukacija te je nabavljen VersaChat uređaj. Djeca s ekspresivnim poteškoćama u komunikaciji zahtijevaju posebnu pozornost u procesu odgoja i obrazovanja u školi, vrtiću i izvan obrazovnih aktivnosti, u parku, na igralištu, i drugim aktivnostima u kojima je komunikacija nužna i neophodna. Udruga Mali princ prepoznaje te potrebe i kroz projekte i edukativne radionice za odgojno-obrazovne djelatnike, ali i roditelje te djecu, povećava razinu senzibilizacije u zajednici.

Voditeljica projekta Aleksandra Andrić Radišić rekla je nešto više o projektu koji je proveden tijekom školske godine 2023./2024. u školama partnerima i jednom vrtiću. Kroz projekt su nabavljeni komunikacijski uređaji te je o funkciji i primjeni potpomognute komunikacije educirano nastavno osoblje i djeca tipičnog razvoja.

Koordinatorica Udruge Mali princ Iva Pavković istaknula je kako iz Udruge svakodnevno ukazuju na izazove s kojima se svi zajedno susreću te ih kroz ovakve i slične projekte nastoje koliko toliko umanjiti.

„Svjesni smo činjenice da je pojam integriranog odgoja i obrazovanja na žalost još uvijek velika nepoznanica u našem obrazovnom sustavu, da se učitelji susreću s različitim izazovima, da im nedostaje podrške i stručnjaka, informiranosti, obuke  i alata za rad te da je upravo iz tih razloga nužno implementirati promjene u obrazovnom sustavu. Vjerujem da svi vi zajedno težimo ka istom cilju, a to je razumjeti potrebe učenika te im osigurati istinski jednake obrazovne mogućnosti. Mi kao Udruga svakodnevno ukazujemo na izazove s kojima se svi zajedno susrećemo te ih kroz ovakve i slične projekte nastojimo koliko toliko umanjiti. Iskreno vjerujem kako će se i naš glas čuti te da ćemo u skoroj budućnosti i mi dobiti centar za odgoj i obrazovanje u kojemu bi sva djeca s teškoćama u razvoju dobila adekvatnu pomoć i skrb ne zato samo što ona to zaslužuju, nego zato što na to imaju pravo. Do tada, ne preostaje nam ništa drugo nego pisati projekte, pokazati da se može i biti još glasniji.“ – rekla je Iva Pavković.

Više o aktivnostima koje su provedene u sklopu projekta Komunikacija IN i o uporabi potpomognute komunikacije u ranoj intervenciji u djetinjstvu, rekla je magistrica logopedije Valentina Ergović.

„Važno je da mi kao stručnjaci i osobe koje radimo s djecom, pogotovo u odgojno-obrazovnom procesu, budemo upoznati sa svim ovim informacijama ali i da međusobno surađujemo. To je nekakav cilj, ostvariti najveću moguću dobrobit za to dijete jer svako dijete ima svoje potencijale, a upravo na nama je zadatak da zajedničkim radom omogućimo da taj potencijal ostvare.” – rekla je Valentina Ergović, stručna suradnica na projektu.

Partneri na projektu su Osnovna škola Julija Kempfa Požega, Osnovna škola Zdenka Turkovića Kutjevo, Osnovna škola Stjepana Radića Čaglin, Osnovna škola Ivan Goran Kovačić Velika i Dječji vrtić Čaglin. Predstavnicima škola i jednog vrtića danas su uručene zahvalnice za sudjelovanje na projektu te jedna posebna knjiga s posebnom pričom i autorom.

Theo Mitrović je desetogodišnjak koji je napravio slikovnicu inspiriranu pričom Čarobnjak Pufić. Monika Mitrović, Theova majka i stručna suradnica na projektu Komunikacija IN, objasnila je nastanak ove slikovnice.

„Kupila sam slikovnicu o Čarobnjaku Pufiću koja je nastala inkluzivnom suradnjom djece tipičnog i neurotipičnog razvoja, a napisao ju je Mauro Lacovich, psihoterapeut i psiholog. Theo je neko vrijeme tu slikovnicu držao sa strane, međutim, kad ju je počeo listati, zamolio me da ju pročitam. On se oduševio avanturom Čarobnjaka Pufića i želio je drugu slikovnicu. Pošto druge slikovnice nije bilo, ja sam mu predložila da ju možda sam napravi. U to ga je vrijeme bilo teško nagovoriti da crta, boja ili priča priče, sve mu je to bilo još malo naporno tada. Tako da je on diktirao meni tu svoju slikovnicu, ja sam ju zapisivala, a onda je on ilustrirao svaku rečenicu. Nakon toga sam kontaktirala autora koji je trenutno u Irskoj, objasnila mu kako je njegova slikovnica potaknula Thea da napiše svoju priču i dogovorili smo se da ćemo tu slikovnicu izdati. Theo je sudjelovao u svakom koraku i odluci kako će ta slikovnica izgledati, sve što je ilustrirano u njoj, on je sam napravio. To je samo jedan od primjera kako dijete koje ima teškoća s komunikacijom može iskomunicirati neku svoju priču.“ – rekla je Monika Mitrović.

Magistrica psihologije, analitičar ponašanja i stručna suradnica Udruge Mali princ Monika Mitrović također je rekla više o poremećaju iz autističnog spektra te kako se manifestira.

„Poremećaju iz autističnog spektra je neurorazvojni poremećaj koji se manifestira kroz dva kriterija – socijalno komunikacijsko smanjene sposobnosti te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja i interesa. Kod prvog kriterija se oštećenja očituju u socijalnoj komunikaciji i interakciji u raznim kontekstima. To su deficiti u socijalno emocionalnoj uzajamnosti, deficiti u neverbalnoj i verbalnoj komunikaciji te deficiti u razvoju i održavanju odnosa koji odgovaraju razvojnom stupnju. Sve do 2014. godine nije postojao jedan kriterij koji je, po meni i ostalim stručnjacima koji su ga i dodali, a to je osjetilni kriterij. Hiper ili hipo reakcija na senzorni ulaz ili neobični osjetilni interesi. To je vrlo važno naglasiti, mislim da je jako dobro što je dodan kao kriterij jer mozak različito od neurotipične osobe procesuira senzorne informacije iz okoline. To dovodi do velikih poteškoća i stvara teškoće djeci, mladima i odraslima iz poremećaja autističnog spektra.“ – rekla je Monika.

„Ono što je većini nas neurotipičnih ljudi poznato, a tiče se autizma, prisutna su i mogu se primijetiti golim okom stereotipna ponašanja. Stereotipno ponašanje, ponavljanje govora, motorički pokreti, pretjerano pridržavanje, rutina i ograničeni interesi koji su neuobičajeni u intenzitetu ili fokusu. Ono što ne vidimo je funkcija određenih tzv. izazvanih ponašanja koja djeca, mladi i odrasli iz autističnog spektra mogu pokazivati. Neobični su zato što nisu primjerena kronološkoj dobi koja to radi. U tome postoji zapravo i velika teškoća od strane razumijevanja okoline jer ne poznajući funkciju određenih ponašanja, možemo doći do krivih zaključaka.“ – dodala je.

„Jedan od najvećih poteškoća koje osoba s poremećajem iz autističnog spektra može imati je komunikacija, verbalna i neverbalna.“

„Iako neverbalna komunikacija u 50 do 60 posto je prisutna pri odnosu i razgovoru s drugom osobom, ono što je jako važno je verbalna komunikacija. Zato je jedan ovakav projekt u kojem je Udruga Mali princ odlučila nabaviti tehničku podršku za školsku djecu koja nemaju razvijenu verbalnu komunikaciju. Kroz radionice koje smo odradili, moja uloga kao stručnog suradnika je bila objasniti što je to verbalna komunikacija, a to nije samo vokalizacija. Verbalna komunikacija je i komunikacija PECS-om, sličicama, znakovnim jezikom i komunikacija korištenjem tehničkim pomagala kao što je VersaChat. Moram reći da je svaka osoba s poremećajem iz autističnog spektra individua i da se napravi procjena koju vrstu verbalne komunikacije dijete, mlada ili odrasla osoba treba. Nije za svakoga komunikator, nije za svakoga znakovni jezik ili slično – moramo posebno napraviti procjenu, pa onda vidjeti koju alternativnu komunikaciju ćemo upotrijebiti za tu osobu.“ – rekla je Monika Mitrović.

Također je kao stručni suradnik imala uloga objasniti kako se verbalno ponašanje razlikuje po funkciji, jer riječ koju proizvodimo ima različite funkcije.

„Učimo djecu s poremećajem iz spektra autizma je li funkcija riječi potražiti nešto, je li nešto komentiranje ili je funkcija razmjena informacija između dvije osobe bez ikakve podrške iz okoline, kao što je predmet, sličica ili slično. Proces podučavanja komunikacije je složen, a proces komunikacije za djecu s poteškoćama nije intuitivan, ne događa se nekim prirodnim procesom kao s djecom tipičnog ili neurotipičnog razvoja. Zbog toga se mi kao stručnjaci, ali i roditelji te čitav sustav obrazovanja moramo potruditi da toj djeci ponudimo formate koji će njima pomoći da komuniciraju uspješno. Ovaj projekt je zamišljen tako da se kupe komunikatori koji postoje na tržištu, ali su jako skupi. Stručnjaci mogu proći kroz edukacije kako ih koristiti, ali ono što ne postoji je podrška za nabavku tih pomagala preko institucija kao što je socijalna skrb ili zdravstvo. To je ono što je zapravo žalosno, što je frustrirajuće za roditelje i osobe u školskom i predškolskom sustavu jer s edukacijom trebamo početi od najranije dobi. Motivacija postoji, ali financijska sredstva ne postoje. Ovakvim projektima možemo apelirati na sve one koji donose neke velike odluke, a tiču se naše djece, da ovakvi komunikatori i edukacije budu pristupačne i da roditelji ne moraju odlučiti hoće li morati odvojiti nekoliko stotina ili tisuća eura za njih.“ – rekla je Monika Mitrović.

Pri kraju završne konferencije projekta Komunikacija IN održano je razgledavanje izložbe dječjih radova na Galeriji svjetlost Gradske knjižnice Požega, a u sklopu programa predstavili su se i učenici posebnih odjela Osnovne škole Julija Kempfa iz Požege uz pjesmu s pokretima pod nazivom „Dobar dan“.