Politika

Panel rasprava na temu „Problemi i prava onkoloških bolesnika u sustavu zdravstva i socijalne skrbi“

06-03-2024 • 12:38
Rva
Održana je panel rasprava na temu „Problemi i prava onkoloških bolesnika u sustavu zdravstva i socijalne skrbi“. Tribinu su organizirale SDP-ove saborske zastupnice Martina Vlašić Iljkić, dipl.soc.radnica, prim.dr.sc. Andreja Marić, dr.med. i Lana Remar, mag.soc.rada, tajnica Savjeta za socijalnu politiku SDP-a Hrvatske.

U utorak, 5. ožujka 2024. godine održana je panel rasprava na temu „Problemi i prava onkoloških bolesnika u sustavu zdravstva i socijalne skrbi“. Tribinu su organizirale SDP-ove saborske zastupnice Martina Vlašić Iljkić, dipl.soc.radnica, prim.dr.sc. Andreja Marić, dr.med. i Lana Remar, mag.soc.rada, tajnica Savjeta za socijalnu politiku SDP-a Hrvatske.

Mnogi naši građani, odnosno onkološki bolesnici susreću se s brojnim problemima od trenutka kada se postavi sumnja na onkološku bolest, prolaska kroz period pretraga i liječenja, neizvjesnosti i brige, a uz njih sve to prolaze i njihove obitelji, osobito u palijativnoj skrbi, istaknule su organizatorice.

Važno je da se što prije u zdravstvenim ustanovama imenuju koordinatori onkoloških bolesnika koji bi pomagali oboljelima da ne lutaju kroz sustav, već da im pomognu u što bržem ostvarenju najbolje terapije. Potrebno je što hitnije da zdravstvena administracija započne sa svim mjerama koje su navedene u Nacionalnom strateškom okviru protiv raka i Akcijskom planu, ističu.

„Očekivani životni vijek u Republici Hrvatskoj je 3 godine kraći od EU prosjeka, ukupna davanja za karcinom su nam za 11% veća od prosjeka EU, no ishodi su nam izrazito loši: po smrtnosti smo, prema zadnjem službenom izvješću, drugi u EU. Nezdravim životnim navikama pripisuje se 44% svih smrtnih slučajeva. Teško je govoriti o zdravim životnim navikama kada prosječna starosna mirovina iznosi 500 eura i nije dovoljna za podmirenje osnovnih životnih potreba, a pogotovo ako se radi o povećanim potrebama liječenja. Također, nedovoljno je obiteljskih liječnika, odnosno liječnika primarne zdravstvene zaštite, obiteljskih doktora, pedijatara i ginekologa u javnoj zdravstvenoj mreži, a koji bi trebali biti svima jednako dostupni. Aktualna Vlada nije napravila ništa da se sustav poboljša.“ – rečeno je prilikom panel rasprave.

Kako bi se osigurala primjerena skrb za onkološke bolesnike, uz zdravstveno liječenje koje mora biti žurno u dijagnostici i liječenju, nužna je dobra koordinacija sa sustavom socijalne skrbi radi ostvarenja prava i usluga. Pacijenti nisu informirani i ne znaju koja prava imaju.

Oboljele osobe mogu ostvariti prava na naknade u sustavu socijalne skrbi pri Zavodu za socijalni rad ukoliko su osobe nezaposlene, nemaju primanja – pravo na zajamčenu minimalnu naknadu i s tim povezana prava na troškove stanovanja i naknadu za ugroženog kupca energenata, te pravo na inkluzivni dodatak, ovisno o utvrđenom stupnju oštećenja zdravlja odnosno socijalne usluge poput pomoći u kući, osobne asistencije ili status njegovatelja. Inkluzivni dodatak i osobna asistencija su prava koja ovise o vještačenju koje obavlja Zavod za vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

„Zbog sveukupnog kaosa kojeg je u sustavu socijalne skrbi izazvala štetna reforma u 2022. godini, sustav je zagušen i postupci traju predugo, a na štetu osoba s invaliditetom i oboljelih od najtežih bolesti. Vještačenja traju predugo i gotovo nitko ne može dobiti uslugu ili pravo u propisanim zakonskim rokovima, te traju od 6 mjeseci do godine dana pa i duže. Unatoč tome što onkološki bolesnici trebaju imati prioritet u vještačenju, ono traje i dalje neprimjereno dugo, a znamo da upravo onkološkim bolesnicima treba svaka pomoć odmah jer liječenje iziskuje znatna financijska sredstva i što se tiče prehrane, dodataka prehrani ili drugih nužnih potrepština. Također, osobama je potrebna usluga, pomoć u obavljanju svakodnevnih potreba, što samostalno ne mogu. Radi ostvarenja osobne asistencije također moraju proći vještačenje radi utvrđivanja broja sati pomoći. Iako je osobna asistencija kao pravo trebalo krenuti sustavno za sve od 1.1.2024. godine, ponovno imamo nastavak projektnog financiranja do 1.5.“ – ističu.

Pravo na osobnu asistenciju isključuje pravo na pomoć u kući, što je nedopustivo, poručuju.

„To su dva odvojena prava. Socijalni radnici su opterećeni administracijom i ne mogu obavljati poslove pomoći obitelji i pojedincu, a znamo da je podrška i uključivanje svih resursa i koje pojedinac ima i koje ima u lokalnoj zajednici da je od presudne važnosti. Važna je psihološka pomoć i podrška, radi pomoći u liječenju i ozdravljenju, a ona nije dovoljna u zdravstvenom sustavu, sustavu socijalne skrbi, te onda udruge često preuzimaju ulogu radi bolje informiranosti pacijenata i pružanju podrške, kao i preventivne aktivnosti. Iako o palijativnoj skrbi se puno priča unatrag desetak godina, ona nije dostatna, kao i što nema dovoljno smještajnih kapaciteta za one koje više nisu u mogućnosti samostalno živjeti. Liste čekanja u domovima su ogromne, a HDZ nije u dva mandata izgradio niti jedan dom niti povećao smještajne kapacitete.“ – zaključuju.

Tekst i foto: Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić