Gostujuća opera za djecu “Šumska kraljica” večeras u Kazalištu
Gradsko kazalište Požega će u sklopu trećeg izdanja Kazališnih ljetnih večeri ugostiti operu za djecu „Šumska kraljica“ u izvedbi Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva Jelačić iz Petrovaradina i Muzičke škole Isidor Bajić iz Novog Sada. Danas smo u emisiji „Jutro s Matkom“ ugostili Martu Kučinić ispred glavnog odbora Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – ogranak Požega i Anu Kovačić, profesoricu solfeggia i dirigenticu u operi za djecu Šumska kraljica.
Opera “Šumska kraljica” jedinstven je primjer opere za djecu u svijetu, jer su njezini izvođači isključivo djeca te je prilagođena tome da ju djeca mogu razumjeti i izvesti.
Sadržajna podloga opere za djecu „Šumska kraljica“ plemenita je priča iz narodne tradicije i ima sedam prizora. Likovi koji se pojavljuju u njoj su djevojčica Ružica, njezin brat Dinko, Vilinska kraljica, stari patuljak, vile i patuljci. Mjesto radnje je gorovita šuma.
Glavni lik je djevojčica Ružica, koja u šumi traži jagode za svoju bolesnu majku. Iznenada se pojavi Vilinska kraljica koja joj pokazuje mjesto s mnogo jagoda. Dok ih je brala, naišao je stari slijepi patuljak. Ružica se sažalila na njega te mu je sokom od jagoda vratila vid. U znak zahvalnosti, kao gospodar patuljaka, doziva s pomoću šumskog roga sve patuljke i proglašava Ružicu njihovom kraljicom. Tražeći u međuvremenu Ružicu po šumi, naišao je njezin brat Dinko. Tada je stari patuljak doznao za njihovu bolesnu majku te im je odlučio pomoći. Vila je donijela ljekovitu travu za nju, a potom su svi uz pjesmu i ples proslavili taj događaj. Na rastanku, Ružica i Dinko su obećali da će se vratiti kada im majka ozdravi.
Glavna tema ove opere je pomaganje bližnjemu. Stoga se da zaključiti da je njezin sadržaj pedagoški pozitivan jer djecu uzdiže, oplemenjuje i ispravno usmjerava na životnom putu, što je ujedno čini i svevremenskim djelom. Osim toga, zahvaljujući ovakvim djelima, djeca se od malih nogu potiču da upoznaju i zavole operu te da u njoj prepoznaju vrijedno umjetničko djelo.
Gošća Marta Kučinić ispred glavnog odbora zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – ogranak Požega otkrila je da zajednica u 33 godine svoga postojanja, nastoji čuvati istinu o masovnom egzodusu devedesetih godina iz svog zavičaja, ali i očuvati vlastiti identitet, kulturu, običaje te međusobnu povezanost i podršku onima koji su ostali i opstali u Vojvodini, unatoč često ne malim izazovima.
“Na početku se zajednica bavila s pomoći ljudima koji su se doselili i u ostvarivanju Hrvatskog državljanstva, u smještaju ljudi i pronalaženju posla. Danas imamo drugu misiju, to je pomoć našim umirovljenicima, pomoć studentima lošijeg materijalnog stanja i jedna od važnijih misija je očuvanje identiteta i kulturne baštine Vojvođanskih Hrvata. Stoga usko surađujemo s puno prosvjetnih društava, uključujemo djecu i stvaramo most koji povezuje Hrvatsku i Vojvodinu. Tako je došlo i do ove lijepe priče s Muzičkom školom Isidor Bajči iz Novog Sada i Prosvjetnim društvom Jelačić iz Petrovaradina, koji su danas naši gosti u Požegi s dječjom operom Šumska kraljica. Svi mogu pomoći Zajednici tako da podrže kulturna događanja, kao što je pomoglo sada Gradsko kazalište Požega, jako se zahvaljujem ravnateljici Valentini Neferović.“ – rekla je Marta Kučinić.
Cilj ovih nastupa jest upoznavanje šire hrvatske javnosti s ovim jedinstvenim opernim djelom, ali i sa svestranim skladateljem Franjom Štefanovićem, čiji su lik i djelo bitna sastavnica slavne prošlosti petrovaradinskih Hrvata i bitno doprinosi očuvanju njihova identiteta. Šumska kraljica je najpopularnije Štefanovićevo djelo i vjerojatno prva opera koja je napisana za djecu.
Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata obilježava stotu godišnjicu smrti Frane Štefanovića današnjim gostovanjem u Požegi.
Franjo Štefanović rodio se 13. ožujka 1789. godine u Petrovaradinu, nekada slavnoj utvrdi uz rijeku Dunav, a danas dijelu užeg gradskog područja Novog Sada, u kojem je i umro 26. siječnja 1924. godine, zbog posljedica galopirajuće tuberkuloze. Bio je učitelj, skladatelj, nastavnik pjevanja, zborovođa i orguljaš, a glazbeni svijet je zadužio i kao istinski tvorac opere za djecu. S pravom ga ubrajamo među petrovaradinske velikane hrvatskog roda poput bana Josipa Jelačića, Ilije Okrugića Srijemca i Stanislava Prepreka. Uz druga brojna glazbena djela za skladao je i četiri opere za djecu: 1918. godine operu za djecu „U vilinoj gori“, a nakon nje skladao je „Šumska Kraljica“ (1919.), „Na Orlovgradu“ (1920.) i „Seoba Slavena“ (1921.).
Muzička škola Isidor Bajić iz Novog Sada iznjedrila je već tri generacije djece koja pjevaju operu, jer to je kompleksno djelo, a sudjeluju djeca iz osnovne i srednje škole, istaknula je gošća Ana Kovačić.
„Imamo gudački kvartet koji svira, u originalu je bio klavir, a imamo i zbor koji ujedno glumi i patuljke u predstavi. Imamo učenike solo pjevanja, soliste, kojima je ovo prvo izlaženje na scenu i sudjelovanju u ovakvom glazbeno-scenskom djelu. Imamo publiku od 2 do 22 godine života, a tako se djeca educiraju na najljepši mogući način jer prikazujemo što je opera i kako izgleda, kako ju pratiti. Sami izvođači su djeca koja uče tijekom cijelog procesa pripreme djela, to je proces koji traje nekoliko mjeseci da bi se izvelo na sceni. Djeca su posvećena tome i ozbiljno to shvate, kažu da je najlakše stati u zbog i pjevati, ali tu treba glumiti i pjevati. Pozadina treba nešto i raditi, akcija-reakcija koja je cijelo vrijeme prisutna, to je mnogo veća razina nego običan zbor. Najveća i najljepša nagrada im je kad dobiju jedan gromoglasan pljesak na kraju.“ – rekla je Ana Kovačić.
