Zašto je važno obilježavati Dan sigurnijeg interneta?

Svake godine drugi dan, drugog tjedna, drugog mjeseca u godini, obilježava se Dan sigurnijeg interneta s ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta te svih digitalnih tehnologija. Da je sustavna edukacija o sigurnosti na internetu od vrtića do starije životne dobi, iznimno važna toga smo itekako svjesni, a važno je biti svjestan i koliko smo podložni manipulaciji putem interneta. O ovoj temi više su rekli gosti u emisiji „Školsko zvono“, službenici Policijske uprave požeško-slavonske, glasnogovornica Nikolina Janković i službenik za prevenciju Goran Matijević.

Ove godine taj se dan obilježava 7. veljače, recite nam više o obilježavanju “Dana sigurnijeg interneta”, koja je to godina od kada se provodi ovaj projekt, ali i o samom korištenju interneta i tehnologije kod djece?

„Dan sigurnijeg interneta obilježava se od 2004. godine, dakle gotovo dva desetljeća i to brojnim aktivnostima u više od 140 zemalja širom svijeta, uključujući i Republiku Hrvatsku, a sve s ciljem promicanja i poticanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja tehnologije i mobilnih uređaja među djecom, mladima, ali i odraslima.“ – rekao je Goran.

„Što se tiče drugog djela pitanja, o djeci i internetu, treba reći da odrastanje i društveni život današnjih generacija djece i mladih, velikim se dijelom odvija u virtualnim svjetovima.“

„Tome je na nažalost doprinijela pandemija koronavirusa, koja je vrijeme koje djeca provode na mrežama, značajno produžila, a nakon prestanka pojedinih ograničenja u vidu socijalnih kontakata, stečene navike dugotrajnijeg korištenja tehnologija i interneta, kod djece teško je ispravljati.“ – objasnio je Goran.

„Što se tiče korištenja tehnologija i interneta, istraživanja provedena kod nas ukazuju da gotovo svi adolescenti 99.5% njih, imaju pristup internetu, a čak 95% pristupa internetu putem mobitela.“

„O prosječnom dnevnom vremenu korištenja teško je danas govoriti. Istraživanja iz 2019. godine, ukazivala su da polovica mladih više od 3 sata provodi na mrežama, ali s obzirom na pandemiju danas je to vrijeme zasigurno duže. Uz masovno korištenje, došlo je i do spuštanja granice korisnika mreža i interneta. Jedno od istraživanja je tako pokazalo da gotovo polovica austrijske djece, od 3 do 6 godina, redovito koristi internet, a vjerojatno ni na našim prostorima značajnije ne zaostajemo. Internet neosporno donosi mnoge mogućnosti, predstavljajući platformu za učenje, razvijanje interesa, komunikaciju, ali nažalost donosi i brojne rizike od kojih se ističu zdravstveni i to prije svega, tjelesna težina, te teškoće pažnje ako djeca provode vrijeme uz ekran pred spavanje i sigurnosne, koji mogu biti mnogobrojni.“ – dodao je Goran.

Digitalno doba donijelo je mnoge dobrobiti i zanimljive aplikacije, dok su društvene mreže postale prostor za zabavu i druženje, ali i učenje te pronalaženje dobrih i edukativnih sadržaja. Time se ujedno i povećala izloženost korisnika digitalnih tehnologija raznim opasnostima.

„Nažalost da, kako kod korisnika raste broj korištenih aplikacija i mreža, i vrijeme provedeno na mrežama, nažalost raste i izloženost rizicima. Kada smo kod odraslih, oni su češće na internetu izloženi prijevarama, od kojih se izdvajaju sljedeći tipovi:“

– tzv. Direktorske prijevare: gdje se varalice pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom navode građane da uplate novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznače novce s poslovnog računa.
– sljedeće su prijevare s računima, u kojima se varalice pretvaraju da su klijenti ili dobavljači i navode građane da plate buduće račune na drugi bankovni račun.
– zatim nam slijede krađe identiteta:- i to krađe identiteta pozivom koja je telefonska prijevara, u kojima  prevaranti zovu građane i pokušavaju navesti da otkriju svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke, koje oni naknadno zlouporabe, ili traže da im se uplate novčana sredstva.
– zatim mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: u kojoj prevaranti građanima šalju lažne poruke e-pošte, kojima ih pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih,  financijskih ili sigurnosnih podataka.
– I na kraju kod krađa identiteta je krađa identiteta sms-om: koja je pokušaj prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.

„Također, bilježe se i krivotvorene mrežne stranice banaka…“

„U kojima se koristi lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.“

– odrasli su izloženi i takozvanim romantičnim prijevarama, u kojima se varalice pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
– još je tu i izloženost krađe osobnih podataka tako da se osobne informacije prikupljaju kroz kanale društvenih mreža i naknadno koriste.
“Tu su nam i još takozvane investicijske prijevare i prijevare u online kupovini, gdje vas počinitelj navede vas  mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.” – objasnio je Goran.

Možete li nam reći koliko ste u protekloj godini na području Policijske uprave požeško-slavonske evidentirali kaznenih djela iskorištavanja djece?

„Na području policijske uprave požeško-slavonske tijekom 2022. godine evidentirano je 5 kaznenih djela iskorištavanje djece za pornografiju te dva kaznena djela spolno uznemiravanje. Što se tiče policije, kontinuirano se statistički prati, analizira i obrađuje pokazatelje o tipologiji i načinima vršenja ovih nedopuštenih radnji. Temeljem toga, planiraju se i poduzimaju operativno-preventivne radnje i aktivnosti kako do njih ne bi dolazilo. Treba imati na umu da se razvoj i mogućnosti mreža, te neke aktivnosti i promjene na njima, odnosno mogućnost zlouporaba, odvijaju tako brzo da niti zakonodavni okvir to ne stigne pratiti niti stručna javnost.“ – rekla je Nikolina.

“Uz operativne radnje, poduzimamo i brojne preventivne u suradnji s našim partnerima, od udruga, osnovnih i srednjih škola…”

„Pri tome su nam u fokusu prije svega djeca i osobe starije životne dobi koji su ranjivije skupine u zajednici. Također, prevenciji značajno doprinose i mediji na čemu vam se zahvaljujemo, jer pravovremeno informirate građane o oblicima kaznenih djela te dajete preporuke kako se zaštiti, no treba na trudu i zalaganju u prevenciji zahvaliti i ostalim društvenim subjektima od kako rekoh škola, ali i drugih institucija koje se također trude ukazati na moguće prijevare i ugroze na štetu građana na mrežama.“ – dodala je Nikolina.

Što kažu iskustveni pokazatelji o onom što se događa na terenu na planu vršnjačkog nasilja, a ne ulazi u zonu kaznenih djela ili nije prijavljeno?

„Iskustveno promatrano, kroz susrete s učenicima i nastavnicima u školama, doznaje se da se učenici u značajnoj mjeri susreću s elektroničkim vršnjačkim nasiljem. Ovdje naglašavam vršnjačkim, jer to nasilje ne radi nepoznate osobe, već naša djeca da tako kažem, odnosno kolege i prijatelji iz razreda i škole. Jedan od problema je i neinformiranosti, na čemu radimo, odnosno u čemu učenici često prelaze granicu šale i čine elektroničko vršnjačko nasilje, pa čak i onda kada su upozoreni na to.“ – rekao je Goran.

„Problem je i taj što za to nastavnici i roditelji često ne znaju, ali da pojedini roditelji idu linijom “što je on tebi napisao napiši i ti njemu”, pa se nasilje i loši odnosi onda šire…“

“Što se tiče istraživanja koje smo proveli u suradnji s osnovnom školom u Pakracu i koje je težilo utvrditi kretanje vršnjačkog nasilja u vrijeme pandemije – učenici i nastavno osoblje mišljenja su da je u vrijeme pandemije vršnjačko nasilje u porastu, od čega je elektroničko vršnjačko nasilje u najvećem porastu. Putem mreža ili grupa bilo je često poniženo 5,7% učenika, a vrlo često 3,3%, odnosno gotovo 10% učenika, sms ili drugu poruku neprimjerenog sadržaja vrlo često prima 3,6% ispitanika, a često 3,9%. Možda se može činiti malen udjel, ali treba voditi računa da se radi o djeci i da je svatko od njih bio žrtva vršnjačkog nasilja, te potencijalno i kaznenih djela.“ – objasnio je Goran.

Što roditelji trebaju o opasnostima koje vrebaju njihovu djecu putem društvenih mreža, interneta i kako da se nose s tim rizicima?

„Roditelji bi upravo trebali znati poznavati vrste ugroza koje prijete i njima i njihovoj djeci. Internet je odličan izvor informacija i sredstvo putem kojeg se odvija brza komunikacija, ili se putem njega zabavlja, a rizike ćemo najbolje prevenirati, ako naučimo djecu odgovornom i pametnom korištenju interneta uz nužnu roditeljsku kontrolu i pouku o zaštiti osobnih i drugih podataka. Pametno korištenje interneta, podrazumijeva donošenje pametnih odluka i izbjegavanje opasnih situacija.“ – rekla je Nikolina.

„Djetetu treba omogućiti da samo razvije potreban oprez pri njegovom korištenju, kojemu doprinosi roditeljski uzor, pouka i nadzor…“

„Roditelji ne trebaju biti previše kritični oko korištenja interneta jer onda djeca često u tajnosti isti koriste bez nadzora, već valja raditi na međusobnom povjerenju i da djeca shvate kako se ne može vjerovati svemu što se pročita na internetu.“ – dodala je Nikolina.

Škole ulažu veliki trud i rad u svojim službama kako bi ovakve događaje prevenirali, odnosno nemaju često policijski sudski epilog. Kada prestaje šala i koja kaznena i nedopuštena ponašanja se mogu pojaviti kroz vršnjačko nasilje na internetu?

„Škole i roditelji se trude kada dođe do ovih događaja da ih kroz rad svojih službi ili rada centra za socijalnu skrb, na odgovarajući način vrednuju i izreknu odgovarajuću sankciju. No, uvijek treba voditi računa da je granica između šale i vršnjačkog nasilja stvarno meka i lako se prelazi, i uvijek treba krenuti od onoga ako nešto ne želim da se meni događa, neću to činiti drugima, posebice kada me on ili drugi na to upozore.” – rekao je Goran.

„Široka je lepeza kaznenih djela koja se mogu u tim okolnostima pojaviti…“

„Široka je lepeza kaznenih djela koja se mogu u tim okolnostima pojaviti, od nametljivog ponašanja, neovlaštenog zvučnog i slikovnog snimanja, te dijeljenja tih snimki, nedozvoljene upotrebe osobnih podataka, uvrede, klevete, sramoćenja, iznude i prijetnje.“ – rekao je Goran Matijević.

Važno je naglasiti da postati žrtvom nije sramota, nego da je potrebno prijaviti bilo koji oblik kibernetičkog napada te obavezno potražiti pomoć nadležnih tijela.

Za razliku od klasičnog kriminaliteta gdje žrtvu i počinitelja veže određeno mjesto izvršenja, online kriminalna djela puno su teža za razotkriti.

„Nikoga ne treba biti sramota prijaviti kibernetička kaznena djela, posebice, što je to i zakonska obveza, a podaci u kaznenom postupku su ionako tajni te ih se ne otkriva. Svakako treba prijaviti policiji sve napade, nakon kojih će se provesti odgovarajuća kriminalistička istraživanja kojima će se pokušati doći do počinitelja i tako sprječavati buduća kaznena djela. Djeca se posebno ne trebaju sramiti prijaviti roditeljima ili nastavnom osoblju bilo koji nasrtaj da tako kažemo, čak i ako su eventualno slali fotografije ili slično s počiniteljima, jer djeca time ne čine kaznena djela već oni koji ih pokušavaju iskoristiti. Također, ne treba se voditi onim „to policiju ne zanima“ jer takvih događaja nema. Bolje je nešto prijaviti ako sumnjamo, pa se utvrdi da nema elemenata kaznenih djela i svi ćemo biti sigurni u to, nego trpjeti štetu i nasilje.“ – rekla je Nikolina Janković.

Cijeli razgovor poslušajte na našem Mixcloud-u.