Plesom kroz život uz Ilijanu Lončar

Današnji ubrzani tempo života, ponekad nam ostavlja vrlo malo vremena za baviti se sa sobom i tjelesnom aktivnošću. Što u konačnici rezultira, kako fizičkim, tako i psihičkim oboljenjima. Sve češće živimo kao da smo u začaranom krugu, što se negativno očituje na naše psihofizičko zdravlje. Kada i pomislimo na neku tjelesnu aktivnost ili sport, ponekad nemamo za to dovoljno motivacije. Vrlo često se ponašamo kao da su nam tijelo i psiha dva odvojena sustava. Zanemarujemo potrebe tijela i duše, zaboravljajući da stanje duha itekako utječe na tjelesno zdravlje, ali i obrnuto.
Za zdravlje svake osobe nužno je primjenjivati barem neki oblik tjelesne aktivnosti. Ples ili kretanje uz glazbu, uistinu je ugodan i uspješan način da postanete i ostanete sretni i zdravi. Stoga smo u emisiji Zdrave minute ugostili plesnu pedagoginju, koreografkinju, samostalnu umjetnicu i kineziologa Ilijanu Lončar. Ona nam je rekla kako pokretom i plesom do zdravlja duha i tijela.
Ilijana je svoje školovanje započela u Školi suvremenog plesa Ane Maletić, a kako tada nije bilo Plesne akademije, upisala je i završila Kineziološki fakultet u Zagrebu.
“Vrlo rano sam započela svoj put ka današnjem pozivu. Plesno školovanje započela sam u Dječjem kazalištu u Osijeku, u dobi od svega 4 godine. Pohađala sam tada klasični balet, nakon čega sam upisala Plesni odjel pri Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku. U klasi profesorice Jasne Frankić Brkljačić. Tamo sam završila prve četiri godine osnovnog plesnog obrazovanja, nakon čega odlazim s 14 godina u Zagreb. U sadašnjoj školi suvremenog plesa, tada se zvala škola za ritmiku i ples, tamo sam maturirala u klasi profesorice Ivančice Janković.”
“Nakon toga želja mi je bila upisati Plesnu akademiju, ali kako je u Hrvatskoj tad nije bilo, a i bila je to još ratna 92. godina. Ipak sam odlučila ostati u Zagrebu, i tako upisala tadašnji Fakultet za fizičku kulturu kao nekakav najsrodniji mom budućem plesnom pozivu. Nakon diplome 97. godine stekla sam i status samostalnog umjetnika, jer uz studiranje redovito sam profesionalno plesala u zagrebačkim kazalištima.”
“Tada sam surađivala u profesionalnim plesnim produkcijama, s mnoštvom ansambala i koreografa, kao izvedbeni plesač. Također sam redovito surađivala i na snimanjima emisija zabavnog karaktera Hrvatske radio televizije i tadašnje tv mreže, što je bilo izuzetno jedno lijepo iskustvo. Tada se jako puno plesalo na tv ekranima. U Požegu dolazim 2000. udajom, dakle ljubav me dovela, kao što već većina zna. Tu sam tada osnovala Plesnu radionicu, koja evo danas već punih 20 godina djeluje kao umjetnička organizacija prema rješenju Ministarstva kulture Republike Hrvatske.


“Prijelaz između izvedbenog dijela moje osobnosti u pedagoški rad, zapravo je bio u ublažen u Požegi na što sam izuzetno zahvalna i dan danas. Sa suradnjama s Gradskim kazalištem Požega, jer sam puno godina radila kao glumica, plesačica i koreografkinja u predstavama za djecu i mlade. Trenutno moj pedagoški rad je glavna okosnica djelovanja i kroz vođenje radionice kreativnog i suvremenog plesa,kako u Požegi tako i diljem Hrvatske, organiziram plesne manifestacije. Posebno sam ponosna na organizaciju gostovanja renomiranih plesnih pedagoga i umjetnika ovdje kod nas u Požegi.”
Još od starih vremena u doba Platona, pa i onih starijih, govorilo se o plesanju kao kretnjama koje su prikladne za očuvanje i uspostavljanje zdravlja duše. Govorilo se i o tome da je ples sastavni dio življenja, te da je to, znak života.
Život je predstavljao pokret, a pokret je predstavljao ples. Naime otkad postoji čovječanstvo, ljudi su imali potrebu komunicirati i izražavati svoje osjećaje plesom. Reci nam Ilijana, što je to ples?
“Ples je za mnoge oblik zabave prije svega, oblik užitka, pozivnih emocija, dobrih vibracija, ali i lijepog ophođenja. No ples nije samo oblik zabave, kako se danas ipak nerijetko u medijima počesto površno prikazuje, ples je i umjetnost.”
“Ples je dugotrajna i predana potraga za fuzijom duha i tijela. Svaka umjetnost ima svoj instrument, ima svoje sredstvo izražavanja. Tako da je instrument plesa tijelo, a sredstvo kojim se koristimo je pokret.”


“On je maštovit, slobodan, spontan, ali ujedno i vrlo usredotočen i discipliniran. Ples je zapravo energija koja pokreće, utjelovljenje je emocija, čista komunikacija, ples je umjetnost koji treba doživjeti na sebi svojstven način.”
Ples ima višestruki utjecaj na zdravstveno stanje u organizmu, na tjelesnoj, ali i na onoj mentalnoj razini. Može se isto tako očitovati i kroz onaj sportsko natjecateljski dio aktivnosti, rekreacijski, kineziterapijske aktivnosti. Ima i onaj rehabilitacijski učinak na čovjeka.
“Tako je, multidisciplinarnost što je široki spektar primjene, inkorporiranost u svakodnevici života i višestruki benefiti, zapravo su bogatstvo plesa j kretanja općenito. Doista je šteta zanemarivati to.
Pojasnite nam dakle sve one dobrobiti primjene plesa i to na način, s obzirom na to da se emisija zove Zdrave minute, kroz zdravstvene aspekte.
“Ples kao kineziološka aktivnost direktno utječe na tjelesni status. U smislu poboljšanja opsega pokreta, povećanja mišićne mase, poboljšanja kardiovaskularnog respiratornog i metaboličkog sustava. Smanjenje potkožnog masnog tkiva nije zanemarivo, ali razvijaju se i brojne motoričke sposobnosti. Koordinacija, fleksibilnost, ritam, ravnoteža, snaga, brzina i agilnost, uz naravno sveprisutnu koordinaciju i ravnotežu.”
Prisjetimo se razgovora s doktoricom neurologom i pedijatrom Andreom Šimić Klarić, koja je zapravo rekla da je jako bitno od malih nogu baviti se plesom. Jer to zapravo stvara taj dio koordinacije kod djece.
“Tako je, naravno i kroz psihičke dobrobiti, naročito od malih nogu, čak od treće godine života, taj nekakav strukturirani oblik u grupi. Naravno od samih početaka je eminentno svakoj osobi zapravo. Pokret je veću samom trbuhu majke, dakle i prije rođenja, a pogotovo onaj tren kad se rode. Pokret je taj koji dolazi uvijek prvi i cijeli život nas prati.”


Nabrojali smo fizičke dobrobiti za tijelo, a koje su to psihičke?
“Ustanovljeno je da utječe na kongenitivne sposobnosti učenja i pamćenja. Ljudi koji plešu, puno su brži u analiziranju i rješavanju problema. Pomaže našim moždanim vijugama da ostanu što duže u formi. Ples poboljšava našu memoriju i prilikom plesanja mi moramo pamtiti korake, i različite kombinacije. Zbog toga ta fizička aktivnost postaje sjajna mentalna vježba za mozak. Ples dokazano smanjuje stres, utječe na dobro raspoloženje. Također smanjuje depresiju i anksioznost, a pomaže u samopouzdanju.”
“Prema istraživanjima, redovitim plesom smanjuje se rizik kod pojave Alzheimerove bolesti, demencije i mnogih drugih bolesti povezanih sa starenjem. Tako da što duže plešemo, to bolje!” – zaključila je Ilijana Lončar.