Goran Josipović i Slavonski pjenušac – “ostati vjeran sebi”

Osim po vrhunskim vinima, Slavonija polako postaje poznata i po izvrsnim pjenušcima. Proizvodnjom ovog pića bavi se Požežanin Goran Josipović, vlasnik Pjenušaca i vina Josipović. Otkriva nam kako obrađuje 3.5 hektara vinograda u kojima prevladava graševina koja je jako dobra baza za proizvodnju pjenušca.

Prvi je pjenušac u Goranovim rukama nastao prije više od 2 desetljeća, jer mu je upravo njihova proizvodnja bila tema diplomskog rada.

„Meni je proizvodnja pjenušaca bila jedan zanimljiv proces i ja sam to krenuo na fakultetu. Izabrao sam proizvodnju pjenušca klasičnih postupaka kao diplomski rad. 1998. godine sam krenuo s prvim pjenušcem.“

„To su bile male količine, igrali smo se s 2 kvasca, malo uspoređivali. Na kraju je taj diplomski rad i dobro ispao, puno sam stvari saznao kroz taj sam postupak. Jedno vrijeme se nismo bavili samom komercijalnom proizvodnjom, već smo par stotinjak boca pravili za sebe i prijatelje. Do prije jedno desetak godina, krenuli smo komercijalno, izašli smo s prvim pjenušcem na tržište. To se pokazalo kao jako dobro.“ – rekao je Goran Josipović.

“Na tom putu naišli smo i na ljude koji su nas uvjeravali kako je to što radimo pogrešno i da je proizvodnja pjenušaca u Slavoniji totalno promašena stvar jer „ovdje se nikada nisu proizvodili nekakvi šampanjci“. Takva iskustva učvrstila su nas u stavu kako možda treba razmišljati izvan okvira i ponuditi tržištu nešto novo, što nije viđeno ili kušano u našem okruženju. Kroz cijeli proces našega rada i rasta, želimo uvjeriti ljude da vjeruju sebi i svojim osjetilima, da kušaju i kažu što im se sviđa ili ne – bez obzira na ime na etiketi.” – dodao je Goran.

Ovo piće karakterizira specifičan okus koji ovisi o puno faktora. Zatim obilna pjena i perlanje, a postupak izrade jedan je od najkompleksnijih u svijetu vinarstva. Goran je opisao cijeli proces, a prvi korak od kojeg sve kreće je dobro odabrano vrijeme grožđa, te pravljenje osnovnog vina.

„Rok berbe je taj koji određuje kakvo će biti vino. Mi moramo proizvesti vino određenih karakteristika, po pitanju sladora i kiselina. Zatim ide proces proizvodnje, hoćemo li raditi maceraciju, hoćemo li ga odmah prešat, to je stvar svakog vinara kako će taj dio odraditi. No, na kraju želimo dobiti jedno dobro osnovno vino koje ćemo iduće godine u trećem-četvrtom mjesecu puniti u boce.“

„Punit ćemo ga u boci zajedno s kvascem i hranom za kvasac. Tako napunjene boce leže u zidovima od prilike, po zakonu, minimalno 9 mjeseci. Tek nakon bi one mogle ići na tržište, ali mi ih držimo i godinu do dvije na odležavanju. U to vrijeme osim što je prošla fermentacija, imamo autolizu kvasaca koje dodatno obogaćuje vino svojim aromama. Što je odležavanje duže, to obogaćivanje je naglašenije, što je cijenjeno u svijetu pjenušca.“ – dodao je.

Čarolija pjenušca nastaje upravo u boci. Goran je pojasnio na koji način ono odležava i što se s njim događa kada je taj proces dovršen.

„Imamo talog u boci koji moramo ukloniti, kad izvadimo iz zida, stavljamo u stalaže. U stalažama ga taložimo da dođe talog u grlo boce, zatim se otvor boce zamrzne, i onda se tek može okrenuti normalno. Otvorimo bocu i talog vina izleti van, onda tek dodajemo jedan ekspeditivni liker koji popravlja slatkoću vina. Na kraju ide pluteni čep koji se vidi s košaricom.“ – rekao je Goran.

Zadali smo si cilj ne proizvesti još jednu kopiju šampanjca, već ostati vjerni sebi i proizvesti nešto novo i prepoznatljivo jer želimo da kupci u budućnosti traže baš to – slavonski pjenušac.

Goran je također pokazao pravilan način otvaranja pjenušca, te kakve se čaše koriste za ispijanje istog. Ako želite saznati više, pogledajte reportažu Poljoprivredne Televizije u nastavku.