Sezona spaljivanja biljnog otpada: Oprez pri paljenju vatre na otvorenom
S dolaskom toplijih dana započela je i sezona spaljivanja biljnog otpada, što svake godine sa sobom nosi povećan rizik od izbijanja požara. Upravo o toj temi, ali i o drugim opasnostima te pravilima ponašanja, razgovarali smo s Daliborom Hrunkom, zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Grada Požege.
U posljednjim danima i tjednima bilježi se sve veći broj požara, što potvrđuju i policijska izvješća. Razlog tome je, uz spaljivanje biljnog otpada, i sve češće loženje vatre na otvorenom prostoru od strane građana,i rekreativaca.
Spaljivanje suhe trave i biljnog otpada dopušteno je isključivo uz pridržavanje zakona i lokalnih odluka koje donose gradovi i općine. Potpuna zabrana spaljivanja na snazi je od 1. lipnja do 30. rujna, dok je u ostalim razdobljima ono moguće, ali uz poseban oprez.
„Najvažnije je odabrati sigurno mjesto, dovoljno udaljeno od kuća, stabala i električnih vodova. Tlo treba očistiti od zapaljivih materijala u krugu od najmanje pet metara, a spaljivati treba manje količine otpada kako bi se vatra mogla kontrolirati“, naglašava Hrunka.
Posebno upozorava kako osoba koja pali vatru mora cijelo vrijeme biti prisutna te imati pripremljena sredstva za gašenje, poput vode i lopate. Također, preporučuje se izorati zaštitni pojas oko površine kako bi se spriječilo širenje požara.
Važno je i pravilno ugasiti vatru
„Nije dovoljno da se na prvi pogled čini ugašena. Potrebno je pepeo dodatno zaliti vodom i provjeriti da nema žarišta koja bi se mogla ponovno aktivirati“, ističe.
Paljenje vatre posebno je opasno u nepovoljnim vremenskim uvjetima, poput vjetra, kada se požar može nekontrolirano proširiti. Među najčešćim uzrocima požara Hrunka navodi ljudski faktor – bacanje opušaka, nepažnju pri rukovanju vatrom, ali i ostavljanje zapaljivih predmeta na suncu.
Kada je riječ o požarima u zatvorenim prostorima, građanima se savjetuje da najprije procijene mogu li sami sigurno ugasiti početni požar. U suprotnom, potrebno je odmah nazvati 112 ili 193, zatvoriti vrata i prozore kako bi se spriječilo širenje vatre te napustiti objekt i pričekati vatrogasce. Kako ističe Hrunka, česta je pogreška otvaranje vrata i prozora, čime se požaru dovodi dodatni kisik i ubrzava njegovo širenje.
„Ako se požar nalazi u hodniku ili drugoj prostoriji i ne možete sigurno izaći, bolje je ostati u prostoriji, zatvoriti vrata i tako spriječiti prodor vatre i dima. Svako otvaranje vrata može naglo pojačati požar jer mu dovodimo zrak“, objašnjava.
Dodaje kako su najčešći požari u kućanstvima oni početne faze, primjerice kada se zaboravi hrana na štednjaku, što dovodi do jakog zadimljenja. U jednoj situaciji u Požegi, upravo je pritvoren prozor pomogao da dim izađe van, pa su prolaznici na vrijeme primijetili problem, dok su zatvorena vrata kuhinje spriječila brže širenje požara.
Kod požara na otvorenom prostoru, ključno je skloniti se na sigurno, najbolje prema već izgorjelom području, zaštititi dišne putove i dojaviti točnu lokaciju požara.
Kazne za izazivanje požara
Zapovjednik Hrunka podsjeća i na ozbiljnost posljedica te da kazne za izazivanje požara mogu biti visoke, od novčanih do zatvorskih, ovisno o težini prekršaja i posljedicama.
Za nepoštivanje zakonskih odredbi propisane su sankcije:
- izazivanje požara: od 1.990 do 19.900 eura ili kazna zatvora do 60 dana
- izazivanje požara iz nehaja: od 260 do 1.990 eura
- neprijavljivanje požara: od 130 do 1.990 eura
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
Protupravnim radnjama izazivanjem požara ostvaruju se i obilježja kaznenog djela oštećenje tuđe stvari. Kvalifikacija kaznenog djela ovisi od događaja do događaja odnosno ugrozi ljudi i imovine kao i vrijednosti imovine.
Sezona povećanog rizika od požara već traje
Javna vatrogasna postrojba Grada Požege tijekom prošle godine imala je ukupno 394 intervencije, od čega 52 požarne i 108 tehničkih. U ovoj godini već je zabilježeno više desetaka intervencija, što potvrđuje kako sezona povećanog rizika od požara već traje.
ove godine već imala niz intervencija.
„U ovoj godini do sada smo zabilježili 14 požarnih intervencija i 19 tehničkih intervencija. Uz to, evidentirana su 22 osiguranja, šest prijevoza vode te ostale usluge. Paralelno s intervencijama, kroz smjenski rad naši djelatnici odradili su i 14 vježbi kako bi održali spremnost“, rekao je Hrunka.
Na samom kraju razgovora, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Požege Dalibor Hrunka uputio je apel građanima.
„Ako primijete požar ili sumnjivu situaciju, neka odmah nazovu nadležne službe. Bolje je reagirati na vrijeme nego riskirati ozbiljne posljedice“, rekao je.
S obzirom na sve učestalije požare, jasno je kako oprez i odgovorno ponašanje svakog pojedinca igraju ključnu ulogu u zaštiti ljudi, imovine i prirode.
