Predavanje na temu “Požeški vinogradarski običaj Grgurevo” u Gradskom muzeju
U sklopu obilježavanja Dana grada Požege, predavanje na temu “Požeški vinogradarski običaj Grgurevo” održat će dr.sc. Rahela Jurković. Predavanje je u četvrtak, 12. ožujka, od 12 sati u Gradskom muzeju Požega. Što nas očekuje najavila je prilikom današnjeg gostovanja.
„Predavanje je nastalo na inicijativu moje kolegice, svima nam poznate gospođe Maje Žepčević Matić iz Gradskog muzeja Požega. U organizaciju se potom uključila i Turistička zajednica Grada Požege, naravno uz gospođu Mirnu Šimunović-Svobodu i ostale kolege. Tu je i Udruga vinogradara ‘Stjepan Koydl’, a i sama sam članica te udruge.“, rekla je Jurković.
Ističe kako je glavna inicijativa bila podsjetiti na to da se pomalo počinje zaboravljati kako je Grgurevo i nešto više od samog Dana grada Požege. Naglasak se često stavlja na proslavu Dana grada koja će se održati u subotu.
„Znamo da se proslava organizira za vikend kako bi što više ljudi moglo sudjelovati. Međutim, ono što zapravo čini samo Grgurevo tema je o kojoj ću govoriti u četvrtak u 12 sati u Muzeju – svi su pozvani na predavanje“, dodala je.
Govorit će o Grgurevu, koje je zaštićeno kao nematerijalna baština Republike Hrvatske.
Zaštićeno je zato što je riječ o višestoljetnoj tradiciji u kojoj požeški vinogradari u svojim vinogradima priređuju druženja i zabave uz vino, piće i jela koja se pripremaju tom prigodom.
„Imamo prvi spominjani zapis iz 1825. godine u analima požeških Franjevaca. U njemu stoji: ‘Na današnji dan, 12. ožujka, stanovnici slobodnog i kraljevskog grada Požege običavaju priređivati poslijepodne u svojim vinogradima veselice, zabavljajući se pucanjem iz pušaka i topova. To se neprestano događa nizom godina’, što znači da je običaj poznat i prije navedene godine“, rekla je.
Nekada je bilo i obavezno pucanje, no danas je toga sve manje zbog zakona koji točno regulira kako se smije, odnosno kako se ne smije pucati. Zbog toga su mnogi vinogradari dobili kazne, a oduzeti su im i mali topovi, odnosno mužari.
“Nekada to pucanje nije bilo problem i bauk. Ali danas, neki vinogradari, odnosno vlasnici objekata i imanja na Velikom Kamenu i Sokolovcu, možda više na Velikom Kamenu, kažu da je trenutno nemoguće atestirati top. Bojimo se da bi ta tradicija, koja je stoljetna, mogla zamrijeti ako se nešto ne poduzme. Vjerojatno će se pokrenuti inicijativa da se vidi kako se može organizirati pucanje. Primjerice, ako dolaze ljudi koji pucaju s kuburama, ili kako se u drugim mjestima u Hrvatskoj smije pucati iz raznih tradicionalnih sredstava, pretpostavljam da bi trebalo biti sluha kako bi se ova tradicija, koja je zaštićeno nematerijalno dobro Republike Hrvatske, očuvala“, rekla je Jurković.
Istaknula je kako će tijekom predavanja ukratko predstaviti ovu tradiciju, a njezino izlaganje trajat će najviše pola sata. Govorit će i o fra Luki Ibrišimoviću, koji se, kako je naglasila, nažalost često zaboravlja. Iako se njegov spomenik nalazi ispred katedrale, posljednjih godina povjesničari propituju samu bitku pa se danas sve češće govori o takozvanoj, odnosno navodnoj bitci.
„Tako se mora govoriti jer nemamo nijedan točan dokument, barem koliko je nama poznato, koji potvrđuje da se 12. ožujka 1688. ili 1689. godine doista dogodila ta bitka. Ipak, proučavajući dostupnu literaturu na hrvatskom jeziku, a pritom ne koristeći izvore na latinskom – jer danas, nažalost, ne znamo latinski i njemački jezik kao što su ih znali povjesničari, primjerice u 19. stoljeću – smatram da bi to trebalo dodatno istraživati. Zato ću u predavanju prikazati i tko je bio fra Luka, njegov značaj za Požegu i Slavoniju, kao i priču o toj legendarnoj, odnosno navodnoj bitci. No, zapravo nije presudno je li ta bitka doista održana – važno je da 12. ožujka obilježavamo oslobođenje od osmanske vlasti“, ističe Jurković.
Sigurno se zna da je 1687. bilo prvo oslobođenje Požege, a 1691. konačno oslobođenje od Osmanlija. Zna se i da je značaj fra Luke bio velik za Požegu tih godina. Njegov utjecaj nije bio važan samo za oslobođenje Požege od Turaka, nego i zbog nastojanja da Požega ostane u okviru Zagrebačke biskupije.
„Da ne ulazimo previše u širinu, datum 12. ožujka ostao je zabilježen u povijesnim zapisima. Prema mom mišljenju, nešto se doista dogodilo tog dana. Povratkom izvorima, posebice Juliju Kempfu, pronašla sam da on u svojoj monografiji iz 1910. govori o jednom dokumentu iz 1746. godine koji se nalazi u knjižnici franjevačkog samostana. Zamolila sam ih da mi omoguće uvid u taj dokument, na koji se suvremeni povjesničari ne pozivaju“, rekla je Jurković.
Julije Kemf u svojoj monografiji iz 1910. opisuje dokument u kojem suvremenici fra Luke ističu njegov značaj za oslobođenje Požege. Nadala se da bi taj dokument mogao donijeti nove i značajnije uvide, jer Kemf i povjesničari 19. stoljeća čak tvrde da je utjecaj i značaj fra Luke za oslobođenje Požege bio opće poznata činjenica. Ipak, s vremenom su nastala propitivanja, a često se ne vraćamo izvorima, dodala je.
„Osim toga, ne možemo očekivati da su oni pisali za nas. Na primjer, pisma fra Luke zagrebačkim biskupima – on nije pisao nama, nego biskupima. U tim pismima spominje se kako leži bolestan, a tri mjeseca kasnije ide u Beč. Bio je bolestan od neke upale sinusa ili nešto slično. Dakle, nije bio smrtno bolestan, ali takve su se činjenice uzimale kao sporne oko datuma. Ali ne bih sada htjela razljutiti možda nekoga tko ovo sluša, a ne slaže se sa mnom“, rekla je Jurković.
Smatra da je potrebno nastaviti istraživati ovu temu što dublje i dalje, jer je iznimno zanimljiva, a literatura i izvora ima mnogo.
„Tako se moramo vratiti tim suvremenicima, jer se dugo smatralo da je sva arhiva požeškog franjevačkog samostana izgorjela u požaru iz 1842. godine. Međutim, ona nije izgorjela, što nalazimo u knjizi fratra Cvekana, koji je 1980-ih godina konzultirao arhivsku građu (‘kutije’) koje sadrže dokumente iz vremena fra Luke. Osim toga, i Julije Kempf, koji je pisao nakon tog požara, za koji su neki povjesničari tvrdili da je uništio svu arhivu, spominje zapis koji ću, nadam se, uskoro ćemo moći vidjeti i provjeriti što zapravo piše, možda i ništa. Uglavnom, u tim zapisima govore njegovi suvremenici, odnosno zapisana su svjedočanstva onih koji su tada živjeli i svjedočili događajima vezanim uz fra Luku“, otkrila je Rahela Jurković.
Proslava Grgureva bit će u četvrtak, 12. ožujka. Program započinje Danom otvorenih vrata Gradskog muzeja Požega od 10:00 do 19:00 sati te Centra za posjetitelje Požeška kuća od 10:00 do 13:00 sati. Posjetitelje očekuje i turistički razgled grada uz vodiča s polaskom ispred Gradskog muzeja u 10:30 sati. U 12:00 sati u Gradskom muzeju Požega održat će se predavanje „Požeški vinogradarski običaj Grgurevo“ koje smo najavili u razgovoru.
Program se nastavlja na otvorenom uz poučnu šetnju „Stazom Sokola“ na Požeškoj gori od 12:45 do 13:30 sati, a završnica je na vidikovcu Sokolovac u 13:30 sati, gdje će se održati Grgurevo na Sokolovcu uz prezentaciju običaja, pucnjeve, te vino Udruge vinogradara, vinara i voćara „Stjepan Koydl“. Dođite i doživite tradiciju koja se prenosi s koljena na koljeno!
