U Požegi obilježen 102. rođendan Matka Peića
Udruga zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ obilježila je 102. rođendan Matka Peića, prigodnim okupljanjem kod njegove biste u Požegi, na Trgu koji nosi njegovo ime.
Matko Peić, jedan je od najistaknutijih hrvatskih povjesničara umjetnosti, književnika i slikara, rođen u Požegi 1923. godine. Njegov bogat stvaralački opus ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi, a posebno se ističe njegov doprinos očuvanju kulturne baštine i promociji umjetnosti.
Matko Peić bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, član HAZU-a te autor brojnih knjiga, eseja i studija o povijesti umjetnosti. Njegova djela, poput Slikovnice mog života, Raskoš i bijeda slikarstva i Gradovi i dvorci, s posebnim su senzibilitetom oživljavala prošlost i ljepotu hrvatskih krajeva, a Požega je u njegovim zapisima imala posebno mjesto. Kroz svoje tekstove, Peić je s nostalgijom i poetskom ljepotom opisivao ulice, trgove i ljude svog rodnog grada, ostavljajući budućim generacijama trajnu književnu i kulturnu baštinu.
Obljetnici su prisustvovali saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić, zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Požege Maja Petrović, ravnatelji osnovnih škola zajedno s učenicima te sugrađani koji njeguju riječ i djelo Matka Peića.
Gradonačelnik Željko Glavić je ovom prilikom istaknuo kako je Grad Požega zajedno s Društvom hrvatskih književnika uveo “Nagradu Matko Peić” koja se dodjeljuje za najbolje putopise, a čime se odaje počast njegovom književnom doprinosu i potiče daljnje stvaralaštvo u ovom žanru.
Predsjednica Udruge, Ana Pirović, najavila je kako će se u četvrtak, 13. veljače u Požeškoj kući s početkom u 18,00 sati održati Večer poezije „Peićevci za 10“ i poezije Matka Peića.
„Pozivam sve koji vole pisanu riječ i koji vole glazbu, da nam se pridruže u četvrtak u Požeškoj kući. Tada ćemo još jednom predstaviti naš zbornik Peićevci za 10 i bit će valentinovske ljubavne poezije, glazbe, ali i plesa.“ – rekla je Ana Pirović.
