Radi se na posebnom botaničkom rezervatu Papuka: “Na tih nekoliko grebena pronašli smo više od 500 vrsta biljaka”

U emisiji “Jutro s Matkom” razgovarali smo s Markom Dobošem, stručnim suradnikom za biologiju Parka prirode Papuk. Saznajte koje su prve promjene u šumama i livadama, kako biljke i životinje reagiraju na buđenje prirode te kako klimatske promjene utječu na ekosustav. Marko nam je otkrio i najbolje lokacije za proljetne izlete te savjete za odgovorno ponašanje u prirodi.

Proljeće nam je i službeno došlo, koje su to promjene prve prisutne na Papuku?

„U odnosu na zimu vidimo radikalne i velike promjene. No, mi koji smo često u prirodi zapravo promjene osjetimo i usred zime. Vidimo kukurijek i jaglac koji cvjeta i pomislimo da je proljeće stiglo ranije, a zapravo imamo još dva mjeseca zime ispred sebe. Može se reći da osjetimo proljeće već neko vrijeme.“  – rekao je Marko Doboš.

„Čak i one vrste za koje mislimo da su možda nezainteresirane za promjenu, one ju itekako osjećaju.“

„Što se tiče nekih ciklusnih promjena, skoro da nema organizma oko nas koji je imun na to. Čak i one vrste za koje mislimo da su možda nezainteresirane za promjenu, one ju itekako osjećaju. Postoji mala iznimka, a to su vrste koje žive duboko u našim špiljama, gdje su uvjeti konstantni. Njima je zapravo svejedno je li dan ili noć, zima ili ljeto, jer su temperaturne varijacije u špiljama jako male.“ – rekao je Doboš.

Doboš je uz dugogodišnju karijeru u Parku prirode Papuk sudjelovao i pri izradi knjige Speleološki objekti na Papuku. Riječ je o knjizi koja je objedinila do sada prikupljena saznanja o speleološkim objektima ovog područja te donosi njihov pregled koji je popraćen osnovnim informacijama o pojedinom objektu i njegovim posebnostima.

Svjedoci smo sve izraženijim klimatskim promjenama, kako one utječu na veće ekološke sustave poput Papuka i koje su najveće prijetnje parkovima prirode s promjenama koje donosi globalno zatopljenje?

„Klimatske promjene su evidentno oko nas. Mi koji smo srednjih godina i stariji ljudi se još sjećamo jedne zanimljive meteorološke pojave, a ona se zove snijeg. Danas snijeg nažalost nije redovita pojava, pogotovo kod nas u nizinama, ali i na Papuku, gdje se nekada snijeg zadržavao mjesecima, što je bilo jako važno za prirodu. Ove godine smo imali period od možda mjesec dana kad je snijeg blokirao put prema Papuku, nismo mogli pristupiti svim lokacijama i nismo mogli na teren. To je nekad bilo normalno tijekom zime, no zadnjih nekoliko godina svjedočimo blažim zimama.“ – objasnio je.

„Imamo jako malo ili ništa snijega, a on je jako bitan, ne samo kao prekrivač ispod kojeg priroda spava, već puni naše vodonosnike.“

„Dakle imamo snijeg koji se lagano topi u našim planinama i gorama, on puni naše vodonosnike. Danas svjedočimo jako suhim ljetima i često naši vodonosnici i izvori presušuju. U kombinaciji s deforestacijom to je još izraženije. Prošle godine smo imali suhu Orljavu i regulaciju vode u Pakracu i Lipiku, ljudi su bili zamoljeni da ne koriste velike količine vode. Najveći razlog za presušivanje vodonosnika je smanjena količina snijega tijekom zime. Uz to, postoji još puno drugih klimatskih promjena koje možemo vidjeti oko nas.“ – dodao je Doboš.

Da li je ova zima bila sličnija onim zimama kakve pamtimo?

„Recimo da je bila slična, iako te količine snijega nisu toliko velike kakve su znale biti prije 15 do 20 godina. Zima nije bila loša, no izostao je snijeg u nizinama, bilo ga je nešto, ali to se može zbrojiti u svega nekoliko dana.“ – rekao je.

Imate li možda primjer nekih vrsta kojima se zbog globalnog zatopljenja promijenio ciklus?

„Svakako, unutrašnji satovi većine organizama vezani su za temperaturu, ne samo količine svjetlosti već i za toplinu. Izostanak hladne zime naravno potiče taj unutarnji sat različitih organizama, tako da imamo zabilježeno kako puno vrsta ranije cvate ili lista te se ranije gnijezdi. Nije to toliki problem, ali problem je ako se ta zima vrati, ako se predomisli, onda se ti organizmi nađu u problemu jer im je prehladno pa se poneke biljke smrznu.“ – rekao je Doboš.

Koje lokacije na Papuku bi preporučili izletnicima da posjete ovog proljeća?

„Teško pitanje jer teško je odabrati omiljene lokacije. No, ako pričamo o proljeću i ako želite vidjeti puno vrsta, posebice biljnih, onda svakako trebate ići na južne i tople grebene Papuka – Pliš, Mališčak, Turjak, Lapjak i Stinice.“

„To područje je iznimno vrijedno jer samo na tih nekoliko grebena pronašli smo više od 500 vrsta biljaka.“

„Nekada je bilo zaštićeno kao posebni botanički rezervat između 2006. i 2009. godine. Imalo je privremenu zaštitu koja je trebala postati trajna, ali zbog političkih razloga to se nije dogodilo. Danas, politička klima općenito je drugačija i postoje neki vanjski pritisci, prvenstveno iz Europske unije, gdje smo mi dužni staviti veći stupanj zaštite na određeni postotak područja. Radimo na tome da to područje bude trajno zaštićeno kao botanički rezervat. Naravno kad imate veliku raznolikost biljaka, onda imate i veliku raznolikost životinja jer je puno biljaka vezano za svoje oprašivače, postoje paraziti koji parazitiraju samo na jednoj vrsti i ako idete tamo u proljeće, većina vrsta cvate.“ – rekao je Doboš te otkrio kako je to područje, osim što ima proljetni jaglac, također područje gdje je pronađen Ivanjski rovaš, najmanji gušter u Hrvatskoj.

Također je otkrio kako su se bojali, kako su ta vrijedna područja u velikoj blizini jedno od drugoga, da ako dođe do neke prirodne katastrofe kao što je požar, da bi se izgubila sva populacija.

„Godine 2016. procijenilo se da je populacija Ivanjskog rovaša na Plišu, Turjaku i Mališčaku dovoljno velika i da možemo uzeti po sto jedinki i preseliti ih oko Veličkog starog grada i na Topličku glavu. Preselili smo ih, oni su se na svu sreću primili, razmnožavaju se tamo i populacija im i dalje raste.“ – otkrio je.

Park prirode Papuk ima dosta smjernica i zabrana u vidu antropološkog utjecaja na prirodu, ako vrijedan dio postane ponovno rezervat, kakve prednosti će to donijeti?

„To područje će ući u veći stupanj zaštite, to znači da će unutra postojati dodatna pravila ponašanja. Što se tiče samih izletnika, njima to neće značiti puno jer oni se i sad već kreću stazama. S jedne strane zbog vlastite sigurnosti, a s druge strane zbog zaštite samih vrsta. Ta preporuka kretanja van staze će možda postati izraženija, ali proglašenje posebnog rezervata se prvenstveno odnosi na gospodarenje. Većina Papuka su gospodarske šume, one se sijeku, što je dopušteno jer svi mi trebamo drvo, a negdje ga moramo i nabaviti. No, to gospodarenje bi se promijenilo na način da tamo neće biti klasične sječe drva.“ – rekao je Doboš.

Za kraj, možemo li dobiti nekoliko savjeta za slušatelje i čitatelje, koji se možda odluče otići na proljetni izlet stazama Papuka?

„U prirodi bi se mogli ponašati kao što se ponašamo u muzeju. Kad idemo u prirodu, ta živa bića trebamo gledati kao mala umjetnička djela, trebamo im se diviti i trebamo paziti da ona ostanu tu za iduće generacije. Dakle, kako bi se ponašali u muzeju, tako bi se trebali ponašati u prirodi. To ne znači naravno da ne možemo nikada ništa uzeti iz prirode, čovjek oduvijek uzima stvari koje mu trebaju, kao i oko nas, tako je u Parku prirode puno stvari dopušteno. Svi vole srimuš, smijete ga brati, kao i gljive, kestenje, sve to je dopušteno. No, postoje vrste koje ne bismo trebali uzimati i oštećivati. Jako je dobro informirati se o području na koje idemo, kao i o vrstama koje koristimo i beremo, da li ih je puno ili malo te je li legalno brati ih.“ – rekao je Marko Doboš, stručni suradnik za biologiju Parka prirode Papuk.

Sve informacije o području Parka prirode Papuk možete pronaći na njihovim službenim stranicama, ako i na društvenim mrežama gdje su vrlo aktivni.

Cijeli razgovor svakako poslušajte na našem Mixcloud kanalu