Kako će izgledati centar Požege?

Malošto u Požegi posljednjih godina izaziva interes javnosti kao uređenje središta Požege. Oporbeni vijećnici više su puta prigovorili vodstvima grada jer nije, kako tvrde, provedena javna rasprava oko prihvaćenog glavnog arhitektonskog projekta. Aktualna gradska vlast stoga je odlučila organizirati tematsku sjednicu Gradskog vijeća Grada Požege sa samo jednom točkom dnevnog reda – prezentacijom projektnog rješenja sukladno izrađenom glavnom projektu. Sjednici Gradskog vijeća su, kao i uvijek, mogli nazočiti i građani, a interes za praćenje iskazalo je njih pedesetak, pa je sjednica održana u Gradskom kazalištu Požega.

Nakon što je predsjednik Gradskog vijeća Grada Požege Tomislav Hajpek otvorio sjednicu, projekt je predstavila Ivana Tutek, jedna od autorica iz tvrtke Atelier Minerva Zagreb. Projekt je danas detaljno predstavljen i u programu RVA, o čemu možete čitati OVDJE.

Ako to nije dovoljno, cijeli glavni arhitektonski projekt Trga Svetog Trojstva (Faza III) i Društveno-poduzetničkog centra (Faza II), na ukupno oko 400 stranica, možete pogledati na poveznicama:

Glavni arhitektonski projekt Trga Svetog Trojstva.

Glavni arhitektonski projekt Društveno poduzetničkog centra.

Nakon prezentacije uslijedila je rasprava, koja je potrajala oko pola sata.

Mitar Obradović (SDP) postavio je pitanje koliko će koštati cijeli projekt, te tko će ga i iz čega financirati.

Odgovorila je pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje Jelena Vidović, rekavši da će se konačna cijena znati nakon provedenog postupka javne nabave, da je projektantska procjena rekonstrukcije plohe trga oko 7 milijuna eura plus PDV, a društveno-poduzetničkog centra s podzemnom garažom oko 17 milijuna plus PDV. Kroz ITU mehanizam je za ovaj projekt, prema riječima pročelnice, osigurano blizu 10 milijuna eura, nakon čega se prijavljuju na fond za sufinanciranje, u kojemu imaju pravo maksimalno financirati do 50% svoj dio. Nakon što provedu postupke nabave, kad budu znali konačnu cijenu, za ostatak novaca će se morati prijavljivati na druge dostupne natječaje.

Vijećnik Dinko Zima (SDP) okrenuo se nedostatku zelenila, usporedivši novo arhitektonsko rješenje sa Trgom svete Terezije, koji je prema njegovom mišljenju pust. Podsjetio je da s rješenjem uređenja Trga Svetog Trojstva 2021. godine nije osobno bio zadovoljan ni tadašnji gradonačelnik Željko Glavić. Postavio je pitanje i kako je planirani iznos narastao više milijuna od prvotno planirane projektantske procjene.

Projektantica je odgovorila i više puta to ponovila tijekom izlaganja da je konzervatorskim smjernicama bilo izričito zabranjeno zelenilo u centralnoj zoni. Što se tiče procjene iznosa, on je narastao u odnosu na 2020. godinu kad je rađen projekt, kao što su rasli i drugi troškovi u tom razdoblju. Iznijela je podatak kako je Trg Svetog Trojstva površine 12.500 m2, što nadmašuje i Trg bana Jelačića u Zagrebu, te da planirani iznos za uređenje plohe trga sa svim instalacijama iznosi oko 550 eura po m2, što je unutar normalnog prosjeka.

Vijećnica Magdalena Turkalj Čorak (SDP) postavila je pitanje koliko će parkirnih mjesta biti u podzemnoj garaži, uz pitanje koliko je danas parkirnih mjesta na središnjem trgu. Prema projektu, podzemna garaža će imati 141 parkirno mjesto, dok ih je danas više od 150. Dakle, nešto manje nego danas.

Sažetak cijele priče iz našeg kuta je da se pitanja i interes javnosti mogu svrstati u dvije kategorije: koliko će to koštati i gdje je zelenilo. Druga faza projekta, izgradnja društveno-poduzetničkog centra bit će znatno kompleksnija za realizaciju. Malo upućeniji će reći kako projekcija od oko 17 milijuna plus PDV za centar s dvoetažnom podzemnom garažom čak i vrlo optimistična, i da bi nakon postupka javne nabave iznos mogao biti osjetno veći. Osim što su piljci sa svojim gnijezdima na staroj tržnici napravili nekima dobrodošli kratki ljetni predah u radovima, ne treba smetnuti s uma da nakon uklanjanja stare tržnice kreće kopanje. A kad krene kopanje u staroj jezgri, vrlo pouzdano će se naići na stari zid, novčić ili keramiku, što znači da stižu arheolozi i eto još jedne odgode. A sve bi trebalo biti gotovo do kraja 2029. godine…

Što se tiče zelenila, vrlo je zanimljiva opetovana izjava autorice da je postojala izričita zabrana konzervatorske službe da zelenila bude više. Dakle, lopticu dijela nezadovoljstva prebacuju na njih. Primjere trgova sa i bez zelenila pronaći će svaka opcija kao argument za vlastite stavove. Bez zelenila su uglavnom prostori povijesne arhitekture, glavni trgovi, otvoreni za okupljanja i događanja. S druge strane, europski su trendovi većeg udjela zelenila i biljne raznolikosti, s umjetničkim instalacijama, klupama i stablima, no riječ je mahom o manjim, a ne glavnim trgovima, pretvorenima u parkove, u gradovima gdje kilometrima naokolo nema šume, dok je centar Požege doslovno na strmim obroncima Požeške gore. Zadržavanjem većih ploha ostaje mogućnost daljnje organizacije festivala i manifestacija u centru grada.

Ne uvlačeći se dodatno u struku i oprečne stavove, zanimljivo je uočiti kako je od pedesetak zainteresiranih građana, nekoliko zanimalo koliko će to koštati i tko će platiti, dok je dobar dio došao zbog zelenijeg trga. Borba za svako stablo pozitivna je i pohvalna, u gradu gdje Hrvatske šume ne mogu nasmagati drva za ogrjev.