Gradska knjižnica Požega mnogim je sugrađanima treći životni prostor
U današnjoj emisiji “Jutro s Matkom” ugostili smo Mirjanu Franculić, v.d. ravnateljicu Gradske knjižnice Požega, s kojom smo razgovarali o tome gdje je Knjižnica danas, četiri godine nakon otvorenja nove zgrade. Otkrijte kako knjižnica razvija publiku, uključuje zajednicu i postaje više od mjesta za posudbu knjiga.
Gradska knjižnica Požega je 15. ožujka proslavila svoj četvrti rođendan u novoj obnovljenoj i dograđenoj zgradi.
Od otvorenja pa do danas, Gradska knjižnica Požega jedna je od najsuvremenijih knjižnica u Republici Hrvatskoj, koja prati potrebe suvremeni korisnika 21. stoljeća i koja je uzor knjižnicama u Hrvatskoj. Suvremene knjižnice nisu više posudionice knjiga kao ni tiha mjesta za učenje i čitanje, a i požeška Knjižnica sve suprotno od toga, istaknula je Franculić.
„Prateći potrebe korisnika novim tehnologijama, Knjižnica i na druge načine modernizira svoje usluge, širi ponudu usluga i programa. Višefunkcionalni je prostor koji okuplja cjelokupnu zajednicu s ciljem potpore cjeloživotnog učenja, mjesta razmišljanja, druženja, kvalitetnog provođenja slobodnog vremena i osobnog razvoja. Knjižnica je u ove četiri godine prepoznata, čime je ostvarila svoje prvotne ciljeve da bude kulturni centar grada i treći životni prostor.“ – rekla je.
Koliko je lokalna zajednica uključena u djelovanje knjižnice?
„S obzirom na to da je naša Knjižnica i narodna knjižnica, ciljna skupina joj je cjelokupna zajednica, odnosno osobe svih dobnih skupina i prema njima planiramo i izvodimo sve svoje programe, akcije i manifestacije. Ali ne samo prema njima već i s njima, što je ključno i glavni smjer u kojemu naša knjižnica ide i želi ići. Korisnik je suradnik i partner knjižnice. Lokalni umjetnici, intelektualci, i svi ljudi koji svoja stečena znanja i vještine žele dijeliti s drugima, uz stručne djelatnike knjižnice su nositelji programa Gradske knjižnice Požega. I programi su i koncipirani tako da se angažiraju lokalni edukatori, knjižnični ljudski i tehnički resursi i da se i razvija publika.“ – objasnila je Franculić.
Što podrazumijevate pod pojmom razvoj publike?
“Kada govorimo o razvoju publike, tu mislimo na stvaranje i poticanje zajednice da dolazi u Knjižnicu i da posjećuje knjižnične događaje jer su oblikovani prema njihovim potrebama. Ako nema publike na događajima onda su događaji sami sebi svrha, što svakako ne želimo. U današnje doba suvremenih tehnologija za aktivnu se publiku moramo boriti, moramo ju educirati i uključivati direktno u aktivnosti knjižnice, jer pasivne publike danas više nema ili je nema uopće, ili je aktivna i u interakciji s organizacijom događanja. Upravo takvu interaktivnu publiku mi želimo u knjižnici i za takvu publiku organiziramo događanja i programe.“ – rekla je.
“Programa je sve više jer su potrebe korisnika sve veće i raznovrsnije.“
„Ideja za programe nikada ne nedostaje, međutim financiranje programa je druga dimenzija i knjižnica treba potporu, odnosno potrebno joj je omogućiti da svoje programe namijenjene korisnicima može ostvariti uz pomoć financiranja putem natječaja. Uz sredstva osnivača i knjižnice, glavni je nositelj Ministarstvo kulture do čijih se sredstava može doći prijavom na natječaje. Tako naša knjižnica i provodi većinu svojih programe, kojih je toliko da se prema godišnjem prosjeku u našoj knjižnici odvijaju 2,5 događaja dnevno.“ – istaknula je.
Tijekom protekle godine organizirano je 630 događaja te je zabilježeno više od 10 tisuća posjetitelja.
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske prepoznalo je potrebu knjižnica da se bore i razvijaju svoju potencijalnu publiku, posjetitelje događanja i raspisalo natječaj pod nazivom Razvoj publike u kulturi u koji je ove godine prvi puta uvrstilo i knjižnice kao moguće prijavitelje. Program podrazumijeva promociju i poticanje čitanja u narodnim knjižnicama vrijednih knjiga pribavljenih kroz Program otkupa knjiga za narodne knjižnice Ministarstva kulture.
„Knjižnica će u 2025. godini u sklopu programa kojeg smo nazvali „Zadovoljna publikaželijoš“,organizirati šest književnih susreta s poznatim hrvatskim književnicima za djecu i odrasle. Bit će organizirani s ciljem da uz javnost okupe i članove četiri čitateljska kluba naše Knjižnice za sve dobne skupine korisnika, koji su razvijena i interaktivna publika knjižničnih događanja i poticatelji čitanja te su primjer kakva publika treba biti.“
Na primjeru postojećih Čitateljskih klubova knjižnica, će potaknuti razvoj novih, budući da postoje zainteresirani za upis, no on nije moguć zbog velikog broja postojećih članova. već postoje zainteresirani novi članovi koji se ne mogu učlaniti u postojeće klubove zbog velikog broja postojećih članova.
„Osim toga, Knjižnica će pružiti mogućnost i pozvati zainteresirane volontere naše zajednice da sami osnuju svoje Čitateljske grupe, a knjižnica će im ponudi svoje prostorne i intelektualne resurse, mentore i građu za čitanje na susretima u knjižnici.“ – dodala je Franculić.
U sklopu projekta održat će se i edukacija za moderatore, postojeće voditelje i potencijalne voditelje čitateljskih klubova. Organizirat će se odlazak na kazališnu predstavu u Zagreb gdje će se pogledati predstava, nakon što se pročita istoimena knjiga, i kao zaključak tiskat će se Dnevnik pročitanih knjiga, stilizirana bilježnica koja će čitateljima biti evidencija svega pročitanoga.
Poticanje čitanja i druženje uz razgovor o knjigama u knjižnici najbolji je način razvijanja publike koja postaje korisnik suradnik i partner na mnogim programima, akcijama i manifestacijama, a knjižnica ga doživljava kao prijatelja knjižnice, istaknula je Franculić.
Korisnik, suradnik i partner knjižnice – tko je to i tko to može biti?
„To ću vam najbolje objasniti na primjeru programa koje u Knjižnice izvode naši sugrađani. Knjižnica je otvorena i poziva sve sugrađane da svoja stečena iskustva, znanja i vještine podijele s drugima, s onima koji bi ta stečena znanja iskoristili za svoj osobni razvoj i napredovanje. Ministarstvo kulture svake godine raspisuje natječaj Javnih potreba u kulturi gdje se naša knjižnica javlja na natječaj i ostvaruje sredstva upravo za financiranje programa koje vode zainteresirani sugrađani i djelatnici knjižnice.“ – rekla je.
„Ove godine prijavili smo 9 programa i svih 9 je prošlo na natječaju, neki do njih se provode ili su već provedeni.“
„Tri provode upravo naši sugrađani koji su korisnici, suradnici i partneri, lokalni stručnjaci i na osnovi njihovog programa knjižnica im omogućuje provedbu. Takvi su programi umjetnička radionica za mlade Umjetnik u meni, edukativna radionica Kriptografija za djecu i predavanja za odrasle Avantura umjetnost. O njima više možete pročitati na našem webu.” – rekla je.
Ostalih šest programa vode djelatnici i knjižničari, a odnose se na izložbeni program, program poticanja čitanja i provedba dva nacionalna natječaja: za Najbolju jednominutnu priči i za Igrokaz na temu djetinjstva Zlate Kolarić Kišur, zatim program poticanja čitanja i recitiranja poezije Probudi me, organizaciju pet književnih susreta putopisaca naslova Knjigom po svijetu, edukativni program za studente Generacija Z i edukativni program za odrasle Znanjem do zdravlja.
Osim ovih sufinanciranih projekata što je još u planu i što naši sugrađani mogu planirati posjetiti u knjižnici?
„U travnju s našim redovnim programima nastavljamo raditi svakodnevne programe za djecu, književne susrete i nove izložbe. Već sada u srijedu 9. travnja u 18,00 sati imamo Putopisno predavanje Hrvoja Rupčića Putešestvije po Turkestanu. Dana 15. travnja u 18,00 sati nam u goste dolazi Drago Hedl koji će promovirati svoju potresnu knjigu Matija. U ovom nam je mjesecu i naša važna nacionalna manifestacija Noć knjige, čiji ćete program uskoro moći vidjeti na našoj web stranici i o kojemu ćemo još razgovarati.“ – rekla je Mirjana Franculić, v.d. ravnateljica Gradske knjižnice Požega.
