Kultura

Državni arhiv u Požegi poziva na otvorenje izložbe „Požega u izgradnji (1873. – 1941.)“

05-12-2025 • 08:01
RVA.hr
Izložba donosi uvid u razvoj grada kroz nacrte, planove, tehničku dokumentaciju i razglednice koji su ujedno i vizualna kronika epohe. Prikazuju se reprezentativni projekti poput Županijske palače, Gradskog magistrata, Gimnazije Požega, gradske i banovinske bolnice, vjerskih objekata, stambenih kuća, šetališta, mostova i drugih infrastrukturnih objekata koji su definirali gradski prostor.

Ususret obilježavanju 800. obljetnice prvog spomena grada Požege, Državni arhiv u Požegi poziva na svečano otvorenje izložbe „Požega u izgradnji (1873. – 1941.)“ koje će se održati dana 8. prosinca 2025. godine u prostoru Gradskog muzeja Požega s početkom u 18 sati.

Izložba Požega u izgradnji (1873.–1941.) potaknuta je približavanjem osamstote obljetnice prvog spomena grada Požege, preciznije požeške tvrđe (Castrum de Posega) 1227. godine. U iščekivanju te velike obljetnice, koja će se obilježiti 2027. godine, izložba otvara pogled na jedno od najdinamičnijih razdoblja požeške povijesti – vrijeme kada se grad, suočen s izazovima modernizacije, postupno oblikuje u prostor suvremenog urbanog identiteta.

Izložba donosi uvid u razvoj grada kroz nacrte, planove, tehničku dokumentaciju i razglednice koji su ujedno i vizualna kronika epohe. Prikazuju se reprezentativni projekti poput Županijske palače, Gradskog magistrata, Gimnazije Požega, gradske i banovinske bolnice, vjerskih objekata, stambenih kuća, šetališta, mostova i drugih infrastrukturnih objekata koji su definirali gradski prostor. Ti projekti nisu samo građevinski pothvati – oni su i odraz političkih ambicija, ekonomskih mogućnosti te kulturnih i estetskih vrijednosti epohe koja je Požegu upisala u širi kontekst modernizacijskih procesa u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Posebna vrijednost izložbe leži u činjenici da se mnogi izloženi izvori po prvi put predstavljaju javnosti. Riječ je o gradivu koje, osim što dokumentira fizičku izgradnju grada, pruža uvid u promjene urbanističke misli, administrativne prakse i društvene odnose. Kroz njih se razabire način na koji su gradske vlasti, obrtnici, građevinski poduzetnici i stanovnici Požege zajednički sudjelovali u stvaranju urbane slike koja će trajno obilježiti identitet grada. U tom se smislu Požega u izgradnji (1873.–1941.) može čitati i kao vizualna i dokumentarna studija o mijenama grada – o njegovim ambicijama, granicama i prilagodbama vremenu.

Izložba je rezultat sustavnog istraživanja arhivskoga gradiva i nastojanja da se ožive sjećanja na razdoblje stvaranja gradske cjeline kakvu danas poznajemo. Otvaranjem arhivskih fondova i prikazom njihovih vizualnih i dokumentarnih vrijednosti, Državni arhiv u Požegi potvrđuje svoju ulogu ne samo čuvara pisane baštine, nego i aktivnog tumača kulturnog nasljeđa Požege i Požeško-slavonske županije.