Prigodno obilježavanje Dana branitelja grada Požege održava se 13. lipnja

Sljedećeg utorka 13. lipnja svečano ćemo obilježiti Dan hrvatskih branitelja grada Požege. Tim smo povodom u našoj emisiji “Jutro s Matkom” ugostili umirovljenog časnika HV-a, dopredsjednika Udruge ratnih veterana 63.”A” samostalne bojne Zbora narodne garde Požega, ujedno i voditelja Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije i grada Požege Tomicu Galovića i Antuna Mandića, također umirovljenog časnika hrvatske vojske i člana Izvršnog odbora Udruge 63.”A” samostalne gardijske brigade. Otkrili smo kako i kada je nastala 63.”A” samostalna bojna, a zatim smo i najavili program obilježavanja.

Do ideje za obilježavanje Dana hrvatskih branitelja grada Požege došlo je prije skoro 4 godine, na inicijativu tadašnjeg vodstva 63.“A“ samostalne bojne, što su podržale i ostale udruge proistekle iz domovinskog rata, te je Gradu Požegu predložen prijedlog datuma za obilježavanje, objasnio je Tomica Galović.

„Vijeće Grada Požege je to tada prihvatilo i uvrstilo kao službeni Dan hrvatskih branitelja grada Požege te je tako prije tri godine održano prvo obilježavanje. Mi sada treću godinu zaredom obilježavamo taj dan Dan svih branitelja grada Požege, ali i dan osnivanja 63.“A“ samostalne gardijske bojne, 32. obljetnicu.“ – rekao je Tomica.

U mjestu Vidovci, 13. lipnja 1991. godine, postrojen je 63. samostalni bataljun Zbora narodne garde  profesionalne postrojbe koja je u jesen iste godine postala okosnica 123. požeške brigade Hrvatske vojske.

„To je bila prva profesionalna bojna na zapadno-slavonskom bojištu, zapravo je osnovana 7. lipnja, a već 13. lipnja su potpisani prvi profesionalni ugovori pripadnika bojne u mjestu Vidovci i Orahovica – tako da je taj dan proglašen kao Dan postrojbe. Prvi zapovjednik bio je Miljenko Crnjac, danas umirovljeni bivši general pukovnik, a nakon njega su postrojbom zapovijedali umirovljeni brigadir Željko Kalić te umirovljeni pukovnik Zlatko Bošković. Već nakon mjesec dana od osnivanja, bojna dobiva prve vojne zadaće na istočnom bojištu u obrani Tenje kod Osijeka, gdje su nažalost 7. srpnja 91. godine dva naša pripadnika iz Orahovice izgubila život. 63.“A“ samostalna bojna Zbora narodne garde Požega potom provodi bojna djelovanja na području Okučana i Nove Gradiške, zajedno s 1. brigadom Tigrova i 3. brigadom Kune. Postrojba djeluje i u napadnim akcijama na vojne objekte, kasarnu u Požegi, radiorelejni centar Degman na Dilj gori, radiorelejni centar na Papuku. Postrojba sudjeluje i u napadu na privremeno okupiranu Kamensku u rujnu 91. godine. Tada na žalost život gube naših pet pripadnika. Bojna sudjeluje početkom listopada 91. godine u obrambenim djelovanjima na istočnom bojištu kod Vinkovaca, potom u formiranju obrane Požeštine u jesen 91. godine. Do tada je u postrojbi poginulo osam pripadnika, a više od 30 ih je ranjeno. U 63.“A“ bojnu i 64. pričuvnu bojnu 108. brigade narodne garde čine osnovu stvaranja pobjedničke 123. brigade hrvatske vojske.“

„63.“A“ samostalna bojna postaje prva bojna koja sudjeluje kao udarna snaga 123. brigade HV, na glavnim smjerovima napada kroz devet akcija. Sudjeluje u napadnoj akciji HV pod nazivom Papuk91, najtužniji dan za postrojbu je 2. prosinca 91. godine kad u zasjedni na Papuku pogiba devet naših  pripadnika. Nakon Sarajevskog primirja 3. siječnja 1992. godine i transformacije 123. brigade hrvatske vojske, formiraju se namjensko organizirane snage – taktička grupa 7. TG 123, čiju glavninu čine pripadnici prve bojne 123. brigade. Ovakve organizirane namjenske snage provode borbena djelovanja na istočno-posavskom bojištu do listopada 92. godine, potom od njenih pripadnika ustrojava se ročni sastav 123. brigade HV-a, a koja provodi bojna djelovanja u operacijama Bljesak i Oluja. Nažalost, 34 pripadnika bojne poginulo je, a više od 150 ih je ranjeno.“ – objasnio je Tomica.

Spomen na tu postrojbu danas čuva Udruga 63.“A“ samostalne gardijske bojne Zbora narodne garde Požega.

„Iskoristio bih ovu prigodu da pozdravim našeg prvog zapovjednika, našeg generala Miljenka Crnjca te da ujedno svim pripadnicima 63. gardijske bojne čestitam 32. obljetnicu osnutka.“ – dodao je Tomica Galović.

U prigodi obilježavanja Dana hrvatskih branitelja grada Požege održano je i predavanje dr. sc. Julije Barunčić Pletikosić.

Kako bi u sjećanjima ostala trajna žrtva koju su podnijeli hrvatski branitelji te kako bi im se odala počast na dan kada je 1991. godine postrojena profesionalna postrojba – 63. samostalni bataljun Zbora narodne garde, koja je u jesen iste godine postala okosnica 123. požeške brigade HV-a, Grad Požega 2022. godine donio je Odluku kojom se 13. lipanj obilježava kao Dan hrvatskih branitelja Grada Požege. Tom prigodom u organizaciji Grada Požege i Udruge ratnih veterana 63. A samostalne gardijske bojne, u dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi, voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata u HMDCDR dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić održala je predavanje – „Uloga Svete stolice u međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i tijekom Domovinskog rata“.

Uz obrambeni Domovinski rat Hrvatska je vodila i diplomatsku bitku za međunarodno priznanje. Snažnu potporu traženju mirnog rješenja u okviru međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske pružali su vatikanska diplomacija i tadašnji papa Ivan Pavao II., papa koji je imao presudnu ulogu u prevladavanju totalitarne i protuvjerske ideologije koja je četrdeset godina dijelila Europu. Potpora pravu Slovenaca i Hrvata na državnost i slobodu polazila je od poštovanja temeljnih ljudskih prava i Božjih načela, a Papa Ivan Pavao II. zalagao se za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom i za prestanak ratova na prostoru bivše Jugoslavije. U diplomatskoj noti upućenoj Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske 20. prosinca 1991. godine Sveta Stolica izvijestila je o svojoj namjeri da prizna njezinu suverenost i neovisnost, što je i učinila 13. siječnja 1992. godine.

„Dan hrvatskih branitelja Grada Požege i 32. godišnjica osnutka 63.“A“ SB ZBG Požega i to uz spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade, 13. lipnja u 9,30 sati kada će se položiti vijenci i zapalit svijeće, a nakon čega slijedi misa u crkvi sv. Lovre. Nakon toga slijedi polaganje vijenaca i svijeća u Vidovcima, na mjestu na kojemu je postrojena prva hrvatska vojna postrojba u ovome kraju, na stadionu Nogometnog kluba, te će u toj prigodi biti uručena odlikovanja pripadnicima postrojbe od strane predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.“ – rekao je Antun Mandić, umirovljeni časnik hrvatske vojske.

Cijeli razgovor poslušajte na našem Mixcloud-u.