Poljoprivrednici mogu ostvariti potpore ako pauziraju uzgoj na svojim oranicama
Republika Hrvatska i cijela Europska unija od ove godine kreću s novim programskim razdobljem koji traje od 2023. do 2027. godine. U okviru tog programskog razdoblja uvode se nove mjere, a sve su orijentirane na zaštitu prirode i okoliša. Ekološka poljoprivreda je sada došla u jedno područje gdje možda čak i nije popularno baviti se ekološkom poljoprivredom, jer se puno toga zahtjev od samog poljoprivrednika – međutim, u poljoprivredi se događa jedan drugačiji trend, objasnila je Snježana Pešut Pilon iz Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede ispred Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Područni ured Požega. Više o novim mjerama govorilo se ovotjednom izdanju emisije „Zelena patrola“.
Ukupni iznos sredstava koji će biti na raspolaganju, jer riječ je o temeljnom dokumentu za korištenje europskih poljoprivrednih fondova, iznosi gotovo 3,8 milijardi eura za petogodišnje razdoblje,
„Nazivaju se Agrookolišne klimatske intervencije i takozvane „Eko sheme“. Do sada su bile poznate mjere „poljoprivredno okolišno klimatske mjere“ i „zelena plaćanja“, sada uvodimo novu terminologiju, a sve to pod jednim nazivnikom Zelena arhitektura zajedničke poljoprivredne politike. Puno novih termina, slične prakse, puno različitih metoda kroz koje poljoprivrednici danas mogu ostvariti dodatna financijska sredstva. Ova godina je prijelomna u tome, još se svi pokušavamo snaći, da znamo konkretizirati upute. Ono što je dobrovoljno u poljoprivredi svakako je provoditi Agrookolišno klimatske intervencije i Eko sheme.“ – rekla je Snježana Pešut Pilon.
Gospođa Snježana spomenula je neke od tih mjera kroz koje poljoprivrednici mogu ostvariti dodatna financijska sredstva, a na način da doprinose boljitku prirode i okoliša.
„Prije svega, tlo dovodimo u stanje da na njemu biljka raste zdravo. U eko sheme svrstane su intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina, gdje će se moći uzgajati povrće ratarske kulture u trakama. Zatim će se moći usijavati određene kulture u višegodišnje nasade, kako bi se povećala biološka raznolikost. Nešto što je već duže vrijeme u praksi je uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama, gdje se navode poljoprivrednici da koriste što više organskog materijala za gnojidbu tla. Iz razloga što nam je tlo jako degradirano i slabo s humusom.“ – objasnila je Snježana Pešut Pilon.
„Jedna od tih mjera je upravo primjena stajnjaka kako bi se povećao humus u tlu…“
„Danas se barata s podatkom da ako nema 3% humusa u tlu, da se ne isplati baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Struka je to slabo komunicirala svih ovih posljednjih 50 godina, međutim, pokazalo se sada jako važnim da je humus u tlu taj koji je presudan za dobru poljoprivrednu proizvodnju. To se onda može postići primjenom stajskog gnoja, to je jedan od načina. Može se raditi i zelena gnojidba, a ima jedna praksa koja je vrlo korisna, no kod nas nije u primjeni – da se dvije godine uzgaja lucerna, da se samo kosi i ostavlja na tlu, da se ne iznosi kao sijeno, te da se treće godine tlo zaore.“
„To je jako dobro za tlo, te prakse se uvode preko dodatnih plaćanja, da bi se poljoprivrednike navelo da razmišljaju s kakvim tlom rade i kako biljke rastu na našim poljoprivrednim površinama.“
„U Eko shemi također postoji mjera „Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina“, gdje se upravo hoće povećati proizvodnja leguminoza – one su jako dobre za tlo. Pojavljuje se pojam Konzervacijska poljoprivreda, gdje nije dozvoljeno orati tlo. Zatim Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina koje se može povezati i s očuvanjem obilježja krajobraza, gdje su nam važne živice, šumarci, potoci, vodotoci i sve ono što nije direktno povezano s poljoprivrednom proizvodnjom, a ima veze s biološkom raznolikošću.“ – dodala je Snježana.
Kada su u pitanju agrookolišne intervencije (IAKS mjere), za mjeru 11 „Ekološki uzgoj“, plan je do 2030. godine dostići cilj od 14% poljoprivrednih površina u ekološkom uzgoju.
„Europa je to puno ranije shvatila jer su zagadili svoj okoliš, mi još uvijek imamo čist okoliš pa se opiremo takvim poslovima, jer zahtijevaju više angažmana. Međutim, kroz razna predavanja koja ćemo imati s poljoprivrednicima, ali i što smo već imali do sada kao Služba, upravo upozoravamo da je važnost poljoprivrede očuvati okoliš – nije više nužna količina hrane. Dovoljna količina hrane se može proizvesti, no ako tlo bude degradirano, nećemo moći ni proizvesti hranu. Ekološka poljoprivreda je samo jedan segment, ide se na to da preko ovih mjera budu obuhvaćeni i oni koji su izvan ekološke poljoprivrede. Dakle poljoprivrednici koji su konvencionalni na neki način, dobit će dodatna sredstva ako prihvate mjere za očuvanje prirode i okoliša.“ – rekla je Snježana Pešut Pilon.
„Mjere su svakako dobar iskorak, to su upute koje su dane, jedino je važno da poljoprivrednici to prihvate i po tome krenu raditi…“
„To će biti malo teže, jer mi smo naviknuli na određeni način razmišljanja, a ovo od nas zahtjeva prije svega značajnu promjenu cijele struke i razmišljanja poljoprivrednika. Pitanje je koliko će godina proći da se to stvarno primjeni i da znamo što radimo te koje su posljedice toga. No, generalni poticaji u poljoprivredi se smanjuju, a ove dodatne mjere su dobrovoljna plaćanja. Hoće li motivacija biti ta što će ovdje poljoprivrednici moći dobiti dodatna sredstva, vidjet ćemo. Jako je važno razumjeti što radimo i zašto to radimo.“ – dodala je Snježana Pešut Pilon te je naglasila kako se sva dodatna pitanja mogu postaviti u Područni ured Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede u Požegi.
