„Količina fotografija pokazuje koliki su Požežani bili zaljubljenici u svoje vinograde“

Klub čitatelja vlastite prošlosti, projekt digitalizacije obiteljskih fotografija, koje pomažu u istraživanju i interpretiranju prošlosti i običaja Požege i požeškog kraja dobiva sve više poklonika i zaljubljenika. Tako će se sljedeći tjedan ponovno okupiti, a sve o novom susretu i temi potonjeg otkrila nam je u emisiji „Jutro s Matkom“ etnologinja požeškog muzeja – Maja Žebčević Matić.

Ovo je osmi sastanak Kluba čitatelja vlastite prošlosti, a prvi je bio 25. listopada 2021. godine, istaknula je Maja.

„Nije baš da smo česti u tome, što je meni jako žao jer tema ima strašno puno, ali naprosto nema vremena.  Trudimo se doista svaka dva-tri mjeseca apsolvirati neku temu i podijeliti je sa sve većim brojem naših gledatelja. Tema ima doista puno, a ja sada već najavljujem da kraj ove godine, uz 90. obljetnicu našeg Muzeja i predblagdansko vrijeme, jednu krasnu obiteljsku priču o požeškim Filipovićima. Tu ćemo razbiti mnoge predrasude i naučiti puno više o prošlosti Požege nego što smo mi u Muzeju znali. Uživo će se javiti gospođa iz San Francisca, doći će njezin brat iz Zagreba, a odrasli su u Požegi, jedna jako emocionalna božićna priča.“ – rekla je Maja, a tijekom razgovora su naglasili kako je svih osam prijašnjih susreta dostupni su na službenoj web stranici Gradskog muzeja Požega.

Idućeg tjedna, 26. listopada, sastanak se održava na temu berbe grožđa koja je u svome jeku, kao nekakav omaž jednom od najvažnijih vinogradarskih poslova – O berbi, vinogradima i svemu ostalom.

„Zapravo je fantastično koliko je snažna ta vinogradarska energija oduvijek bila u Požegi, za razliku od danas. Na neki način je oblikovala identitet, zahvaljujući toj energiji imamo jedinstven u svijetu običaj, a to je Grgurevo. Sama činjenica a smo od 600 fotografija na temu vinograda, berbi i svih tih događaja te radova u vinogradu, mogli izabrati samo 200 da se držimo tih sat vremena.“

„Ta količina već pokazuje koliko su naši Požežani bili zaluđeni zaljubljenici u svoje vinograde…“

„To je bila ljubav, bili vi gazde, dio obitelji, prijatelji ili nadničari koji su radili, ta energija i život u vinogradima tijekom cijele godine bio je živ, ma preživ! Pola Požege živjelo u brdima tijekom velikog dijela godine, a rado se išlo i šetati na fantastične vidikovce. Meni su osobno najdraže fotografije Požeške gore u kojoj se utisnuo naš grad, koja su oduvijek bila prepuna i oplemenjena vinovom lozom, bez obzira na strmine i teren koji nije uvijek bilo lako obrađivati. To je znak koliko je ljudima značio vinograd. Svi su tada živjeli od vinograda, dodatan je bio izvor prihoda vlasnicima i nadničarima, a vino se pilo odmalena. Vino se trošilo u kući, moralo ga je biti, uz druženja kojih danas nažalost baš i nema, bio je prehrambeni artikl. I pazite sad, početkom 20. stoljeća, potpuno vam bolest uništi vinograde i koji je to trud, entuzijazam i energija, ali i novac trebao da se ti vinogradi vrate. To je nešto fantastično i na ujedno i tome leži identitet našega grada.“ – ispričala je Maja, a sastanak se održava u četvrtak, 26. listopada u Gradskom kazalištu Požega s početkom u 18 sati.

 Na pitanje da li bi se Požega ponovno, u današnje vrijeme, trebala brendirati kao vinski grad, Maja odgovara – ne da bi trebali, nego bi morali.

„Samim time što upravo ovaj jedinstveni u svijetu vinogradarski običaj i počiva u vinogradima, ako ne bude bilo vinograda, stvari će se mijenjati. Ima vinograda i dan danas, kada prolazimo i gledamo jako nam je lijepo vidjeti te uređene dijelove padina, ljudi se trude, a oni koji su preostali i dalje su zaluđeni zaljubljenici u vinograd. Mislim da je problem ta strmina i teška obrada, ali ima primjera po Njemačkoj, Bavarskoj, Švicarskoj i Portugalu gdje i dan danas ljudi ulažu silne napore u vinograde na iznimno strmim područjima, gdje se traže načini olakšavanja obrade. Mislim da tu ne smijemo posustati, da naprosto trebamo stimulirati novu generaciju mladih vinogradara, koji trebaju dobiti poticaj u socijalnom, gospodarskom, kulturološkom i bilo kakvom smislu, da vratimo ta naša brada iz tih šikara u ono što bi trebalo biti, a to su vinogradi.“ – dodaje Maja.

Koje su obitelji s najbogatijim fundusom fotografija na temu „O berbi, vinogradima i svemu ostalom“?

„Imamo fotografije iz 33 obitelji, iznenadili biste se koliko je u Požegi bilo građanskog sloja koji si je mogao priuštiti fotoaparat. Najviše naravno smo pronašli fotografija u obitelji Diklić, imaju sve te grane Kraljevića koje su imali na više mjesta vinograde, pa je iz tog razloga puno fotografija. Tu su onda Martinčići Rajka i Branko, Josip i Šandor Horvat, obitelj Margetić, Ivica Janović, Kindlovi, Scarlet Devčić iz Barcelone, njeni preci Vučetić i Barišić, Blanka Zarić i njen otac Vincijanović… dakle doista ima puno obitelji iz kojih smo izvlačili fotografije.“ – istaknula je Maja.

Cijela zbirka bit će dostupna za pogledati i naknadno na Youtube kanalu, a svi zainteresirani mogu doći i pogledati na velikom platnu te fotografije u četvrtak u Gradskom kazalištu Požega s početkom u 18 sati.

Cijeli razgovor svakako poslušajte na našem Mixcloud kanalu.