“Ožujak je mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva” – dr.med. Jasmina Kovačević
Vlada i Sabor Republike Hrvatske usvojili su da se mjesec ožujak proglasi Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva. Rak debelog i završnog crijeva jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s gotovo 2 milijuna novooboljelih i gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje. O ovoj bolesti i kako nastaje, te koji su rizični faktori, doznajemo od doktorice medicine, specijaliste javnog zdravstva magistre Jasmine Kovačević koja je više o toj temi rekla našoj Marijani u emisiji Zdrave minute.
U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak kada promatramo oba spola skupa. Kakvi su podaci za našu županiju?
“Kada je riječ o novim dijagnozama, u 2019. godini iz koje su nam dostupni zadnji podaci, od raka debelog i završnog crijeva novooboljelo je više od 3600 osoba. U našoj županiji tijekom godine od raka debelog crijeva oboli 50-60 osoba. Od 20 osoba starijih od 50 godina jedna osoba će do 74. godine oboljeti od raka debelog crijeva.”
Kod žena je u 2019. godini prvi put rak debelog crijeva po učestalosti ispred raka dojke kao uzročnik smrti.
“Kada je riječ o umrlima od raka debelog crijeva, rak debelog crijeva je drugi uzrok smrti od svih sijela raka u muškaraca, iza raka pluća. Ukupno je u Hrvatskoj 2019. godine od raka debelog crijeva umrlo više od 2000 osoba.”
Koji su rizični faktori za nastanak raka debelog crijeva na koje možemo utjecati?
“Jednom riječju, stil života. Prehrana bogata šećerima, grickalicama, previše hrane koja dolazi prerađena iz tvornica, premalo prave neprerađene hrane, povrća i voća. Rizike povećava česta konzumacija crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda, zatim čimbenici iz okoliša korišteni u proizvodnji hrane – pesticidi, umjetne boje, konzervansi; sve navedeno skupa uz tjelesnu neaktivnost, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola sudjeluje u procesu nastanka raka.”
Postoje li rizični faktori na koje ne možemo utjecati?
“Jedan od važnih faktora rizika na koji ne možemo utjecati je naslijeđe. Zato se osobama koje imaju u obitelji osobu oboljelu od raka debelog crijeva preporučuje najmanje 10 godina prije nego li je članu obitelji dijagnosticiran rak debelog crijeva započeti s kontrolama u dogovoru s obiteljskim liječnikom.”
Sve ove osobe trebaju se redovito kontrolirati, učestalije nego što je predviđeno za osobe prosječnih rizika.
“Povećan je rizik i kod osoba koje imaju polipe na debelom crijevu ili upalnu bolest crijeva – ulcerozni kolitis ili Chronovu bolest. Veću učestalost za obolijevanje imaju i osobe koje su oboljele od raka želuca, dojke, pluća, vrata maternice, prostate, jajnika, bubrega i mokraćnog mjehura.”
Kako nastaje rak debelog crijeva?
“Žljezdani epitel koji oblaže debelo crijevo može se transformirati u stanice raka pod utjecajem različitih rizičnih faktora ili spontano. Takve stanice imaju mogućnost brzog umnažanja te dolazi do uništenja normalnih stanica, a moguće je i njihovo širenje putem krvi ili limfe u druge organe što nazivamo metastazama.”
“Prema mjestu nastanka, rak se najčešće razvija u donjem dijelu debelog crijeva što govori u prilog činjenici da je važno voditi računa o prehrani punoj prehrambenih vlakana, unosu dovoljno tekućine i kretanju kako bi se stolica bila redovita čime se smanjuje dulji kontakt loših i kancerognih tvari iz stolice sa crijevnom sluznicom.”
2007. godine započela je provedba Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Kako nam ovaj Program pomaže spasiti živote?
“Velike su osobne koristi sudjelovanja u Programu. U Programu sve osobe dobivaju pozive za sudjelovanje svakih dvije godine, a prijelaz iz polipa u rak može trajati od 10 do čak 35 godina. Program, kada se koristi smanjuje pojavnost raka debelog crijeva jer se uklone polipi koji s vremenom mogu uzrokovati rak i smanjuje smrtnost, jer je rak kada se rano otkrije, najčešće potpuno izlječiv. Stoga je važno redovno se odazivati na preventivne preglede.
Postoji najmanje 5 prilika rak otkriti na vrijeme kada je stopa izlječenja viša od 90%.
“Pozivi se šalju osobama u dobi od 50 do 74 godine. Starije i mlađe osobe mogu se kontrolirati preko svog izabranog liječnika. Pregled kojim se rak debelog crijeva može otkriti na vrijeme, kada je moguće potpuno izlječenje, je jednostavan kućni test. Upravo se ovakav test koristi u Nacionalnom programu. Njime se otkriva oku skriveno krvarenje u uzorku stolice.”
“Kada poštom stigne poziv, treba potpisati suglasnost za sudjelovanje i poslati pismo besplatno u Zavod za javno zdravstvo.”
“Nakon toga ćete poštom primiti testove kojima je moguće ranije otkriti rak debelog crijeva, napravite testove prema uputama i pošaljite, ponovno besplatno. Dakle trebate test napraviti u privatnosti vlastite kupaonice i prošetati do poštanskog sandučića. Nije baš komplicirano, a može spasiti život.”
Kakav je postupak ako test bude pozitivan na oku skrivenu krv?
“U slučaju da se otkriju tragovi krvi u stolici što bude slučaj kod oko 3% osoba. Kontaktiramo osobu i dogovaramo daljnji pregled. Sve osobe s pozitivnim nalazom testa pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.”
Tim pregledom moguće je ujedno uzeti uzorak tkiva za analizu i ukoliko se otkrije polip, odstraniti ga.
Do sada su obavljena 4. ciklusa pozivanja osoba u dobi od 50 do 74 godine u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, te je u tijeku peti ciklus. Tijekom proljeća pozive za sudjelovanje dobit će osobe rođene 1960.-1962. i 1967.-1969. godine. U Požeško-slavonskoj županiji odaziv u četvrtom ciklusu bio je 38% što nas svrstava u sam vrh u Hrvatskoj, no poželjni odaziv je najmanje 45%.”
