Scena

Na današnji dan Požega dobiva status slobodnog kraljevskog grada

01-09-2022 • 09:15
Rva
Poveljom carice Marije Terezije 1. rujna 1765. godine Požega je dobila status slobodnog kraljevskog grada i svoj grb kakvog ga znamo danas.

Poveljom carice Marije Terezije 1. rujna 1765. godine Požega je dobila status slobodnog kraljevskog grada i svoj grb kakvog ga znamo danas. To je vrijeme nastanka Požege koja će vremenom dobiti laskavi naziv “Slavonska Atena”. Grb grada zadržava povijesni kontekst i naglašava značenje grada u prijašnjim vremenima, te u njemu dominira stari požeški burg. Stari požeški burg izgrađen je vjerojatno u 11. stoljeću, radilo se o šesterokutnoj utvrdi smještenoj na brijegu u središtu grada.

Danas to brdo Požežani zovu Stari grad. Požega je tada bila rezidencija hrvatsko-ugarskih kraljica, te kao takva izuzeta od nadležnosti bana i župana. Iako iz tog doba potvrda o dobivanju statusa slobodnog kraljevskog grada nije očuvana, građani civitasa uživali su povlastice jednake onima u slobodnim kraljevskim gradovima.

Gradovi tada (feudalni ustroj) imaju veću ili manju autonomiju, ovisno o statusu. Status slobodnog kraljevskog grada jamčio je slobodnu trgovinu, ubiranje poreza na trgovinu, osobnu slobodu građanima i unutarnju autonomiju zajednice. Građani slobodno biraju sudca i gradski magistrat, a kralju se plaća paušalni porez.

Požega je do danas zadržala svoj srednjovjekovni raspored ulica, s dominantnim srednjovjekovnim trgom nastalim u križištu četiri pristupna pravca (najvećim srednjovjekovnim trgom u Hrvatskoj), smještenom neposredno u sjevernom podnožju obronaka Požeške gore. Sjeverno od trga do nekadašnjih Kamenitih vrata (srušenih u 19. st). vodile su tri karakteristične međusobno usporedne ulice od kojih je ostala središnja (Cehovska – Sv. Florijana) i zapadna (Županijska) te dio istočne uz barokni Trg sv. Terezije.

Požeška županija spominje se 1210. godine, a grad je 1227. spomenut kao Castrum de Posega.

Grb se sastoji od plavog štita obrubljenog barokno ukrašenim okvirom, s gradskim zidinama s tri kule iznad koji je zlatni orao raširenih krila između srebrnih polumjeseca i zvijezde i na vrhu sa zlatnim suncem sa zrakama. Isti grb ponovo je usvojen 9. rujna 1993. kada je usvojena i zastava, plava s grbom u sredini.