Društvo

25. studenog obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

25-11-2021 • 07:15
Tena Protić
Obilježavanjem ovoga dana želi se ukazati na važnost senzibilizacije i osvještavanja javnosti o problemu nasilja nad ženama, te doprinijeti jačanju odlučnosti žena da proživljeno nasilje prijavljuju

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se odlukom Ujedinjenih naroda iz 1999. u znak sjećanja na sestre Mirabal iz Dominikanske Republike koje je zbog njihovih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu 25. studenoga 1960. brutalno dao pogubiti diktator Rafael Trujillo.

Obilježavanjem ovoga dana želi se ukazati na važnost senzibilizacije i osvještavanja javnosti o problemu nasilja nad ženama, te doprinijeti jačanju odlučnosti žena da proživljeno nasilje prijavljuju kako bi se eventualno buduće nasilje spriječilo, a već počinjeno nasilje sankcioniralo na odgovarajući način.

Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najraširenijih, najdugotrajnijih  i najporažavajućih oblika kršenja ljudskih prava u današnjem svijetu, a često ostaje neprijavljeno zbog straha od stigmatiziranja okoline i srama. Ovo se kršenje ljudskih prava manifestira kao fizičko, seksualno i psihičko nasilje nad ženama i djevojčicama koje često uključuje nasilje od strane intimnog partnera, silovanje, spolni odnos bez pristanka, seksualno iskorištavanje djevojčica, trgovinu ženama i djevojčicama itd.

Prema statistici svaka treća žena u Hrvatskoj zlostavljana je u bračnoj zajednici, a godišnje čak 22 do 45 žena pogine od ruke sadašnjeg/bivšeg partnera. Na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih, dobrim dijelom zato što se žrtve silovanja stigmatizira kada progovore o traumi. Osim što broj prijava opada, zabrinjava i to da 90 posto svih prijava završi u sferi prekršajnog prava.

Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), no, ipak, najveći broj nasilja ostaje neregistriran.  

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji

Poduži je popis domaćih propisa koji u cijelosti ili djelomično reguliraju problematiku obiteljskog nasilja. To su prvenstveno Ustav Republike Hrvatske, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Obiteljski zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije… No, po prvi puta nasilje u obitelji je definirano Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji koji je stupio na snagu 30. srpnja 2003. godine, da bi definicija nasilja u obitelji bila proširena novim Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine i u istoj formulaciji se koristi i danas. Prema njoj nasiljem u obitelji se smatra svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja.