[Večeras] Klub čitatelja vlastite prošlosti predstavlja „Lude dvadesete“
Gradski muzej Požega priprema novi susret Kluba čitatelja vlastite prošlosti pod nazivom „Lude dvadesete“, koji će posjetitelje povesti u jedno od najdinamičnijih desetljeća 20. stoljeća. Što nas sve očekuje večeras u dvorištu Muzeja najavila je današnja gošća emisije „Jutro s Matkom“, etnologinja Maja Žebčević Matić.
Dvadesete godine prošlog stoljeća bile su vrijeme prosperiteta, oslobađanja i snažnih društvenih promjena. Nakon Prvoga svjetskog rata, nova generacija okrenula je leđa vrijednostima koje su dovele do krvavog sukoba te krenula u stvaranje modernog, slobodnijeg svijeta. U svakodnevicu ulaze automobil i radio, a uz porast blagostanja dolazi i do dramatičnih promjena u kulturi i načinu života.
Kroz bogatstvo građe iz požeških novina, fotografija i arhiva sugrađana, susret Kluba čitatelja vlastite prošlosti prikazat će kako su se globalni trendovi „ludih dvadesetih“ prelili u svakodnevicu Požežana – od mode i plesa, preko industrije i sporta, do novih društvenih vrijednosti i navika.
„Te dvadesete godine su bile na neki način globalna prekretnica uzrokovana prvim svjetskim ratom, rušile su se stare vrijednosti, potaknut je niz procesa oslobođenja i progresa na gotovo svim poljima djelovanja. Čak niti Požega, mali provincijski grad koji je stoljećima bio okrenuta srednjovjekovnim utjecajima, nije odoljela tim globalnim promjenama.“ – rekla je Žebčević Matić.
Požega tih godina nije zaostajala za trendovima!
Grad je imao svoj jazz band – Nemeth, plesao se čarlston, a 1929. održan je i prvi plesni tečaj. U modi dominiraju ravne haljine art deco linija, spušten struk i sportska odjeća koja omogućuje slobodu pokreta. U ženskoj modi pojavljuju se bubi-kof frizure, zvonoliki šeširi (cloche), t-strap cipele, šminka naglašenih usana i tankih obrva, Muškarci pak prate „gangsterski stil“ s fedora šeširima, Oxford bags hlačama, pilotskim jaknama i zalizanim frizurama.
„Brojne poduzetničke ideje koje su iskrile još prije prvog svjetskog rata, početkom dvadesetih godina stasaju u ozbiljne manufakture i industrije – tvornica čokolade i žestokih pića Stock Cognac Medicinal, danas Zvečevo, pa ljevaonica željeza i strojeva, danas Plamen. Niz drugih manufaktura koje su zapošljavale po dvadesetak radnika – imamo Stipanića koji je proizvodio namještaj, Čepelakove koji su proizvodili cipele. Sve to na neki način privlači radnike, a konačno se i djevojke po prvi puta zapošljavaju. Dolaze ljudi sa svih strana u potrazi za poslom, ne samo iz sela u grad već i iz okolnih krajeva dolaze u Požegu. Počinje se brisati ta kulturološka podijeljenost između grada i sela.“ – objasnila je Maja Žebčević Matić.
U Požegi se otvaraju radionice i trgovine, šire industrija i obrtništvo, jača gradska infrastruktura, a sve je više sportskih društava i kulturnih sadržaja.
„U Americi je prohibicija zabranjivala to prekomjerno trošenje alkohola jer imali su potrebu nakon rata ludovati, a u Požegi se to događa kroz sport. Niz eksplozija nogometnih društava, koja se međusobno natječu, a Zagreb 1926. godine dolazi u Požegu i igra se jedna zanimljiva utakmica. Tu je i tenis, rodlanje, odnosno sanjkanje. U vječitom sukobu su bili požeški sanjkaši s društvom za uljepšavanje grada jer su jurili sa svih brda koje je društvo pokušavalo držati urednima. Bilo je tu i klizanje, hokej na ledu, a po prvi puta su se djevojke kupale bez straha na Orljavi.“ – dodala je.
Mnogo sjajnih fotografija koje pričaju bogate, gotovo zaboravljene priče, vidjet ćemo večeras.
„U procesu sam izbacivanja fotografija jer ima toliko sjajnih ilustracija svega što sam nabrojala, ali i puno toga što nisam stigla spomenuti. Nekakvih 230 fotografija su u opciji, pa se to još malo pročišćava do večeras. Požežani su beskrajno društvena bića oduvijek, a osim obiteljskih fotografija imamo i jako puno nogometnih utakmica, plesnih tečajeva, skupova na trgu. Koristit ćemo zanimljive fotografije u suradnji s Novogradiškim muzejom, Dijaneša, ljekarnika koji je bio fanatični fotoamater, a niz fotografija je snimao i u Požegi. Fotografije ilustriraju širinu svega o čemu pričamo, društvena zbivanja dvadesetih. Mene su posebno dojmile fotografija svinjokolje u vojarni dvadesetih godina, fotografija kabrioleta na izletu u Tornju u koji je stalo dvadeset ljudi, kao i fotografija postavljenog milenijskog spomenika na Starom Gradu, koja je noćna i prikazuje da je park nekad bio osvjetljen. Također, imamo i fotografiju o urbanoj legendi o trgovcu Iliji Ilijaševiću koji je rekao da će se oženiti kad se sruši toranj, a srušio se 1926. godine, a imamo jedinstvene fotografije mjesec dana poslije kad se on oženio.“ – najavila je Maja Žebčević Matić, etnologinja Gradskog muzeja Požega.
Gradski muzej Požega poziva sve zainteresirane da se pridruže ovom zanimljivom putovanju u prošlost i otkriju kako je Požega živjela svoje „lude dvadesete“. Susret Kluba čitatelja vlastite prošlosti održava se večeras, s početkom u 18,30 sati u prostoru muzejskog dvorišta, a ulaz je slobodan!
