Ove nedjelje održavaju se 8. Etno susreti Požeštine

Etno susreti Požeštine manifestacija je koja njeguje tradiciju požeškog kraja. Čvarkijada, Olimpijada starih sportova, Šokački sokak, Izbor najljepše djevojke za udaju i još puno toga očekuje nas ove nedjelje. Sve to nam je detaljnije najavio ispred organizatora Udruge Požeški čuvari baštine predsjednik Udruge Vladimir Protić koji je gostovao u emisiji Jutro s Matkom.

Etno susreti Požeštine održavaju se 16. listopada na prostoru Turističkog naselja Schön blick u Vetovu, a sve započinje od 11 sati.

„Mi smo počeli prije 10 godina tu manifestaciju i naravno u ovom vremenu pandemije smo morali pauzirati, tako da je ovo sad 8. po redu. Zapravo to je jedan skup etno i baštine, eno-gastro, natjecanja te u sklopu manifestacije imamo i šokački sajam koji nudi brojne autohtone proizvode OPG-ova. Imamo i jedno zanimljivo natjecanje u osam disciplina starih sportova.“

Osim toga, tu je izbor najstarijeg uporabnog predmeta, natjecanje koje svake godine iznenadi sve prisutne.

„Veliki dio sudionika su kulturno umjetnička društva koja rade na zaštiti kulture i baštine, dali smo im priliku da donesu nešto i prikažu – najstariji uporabni predmet. Imamo i izbor najboljeg likera i najboljeg pekmeza. Sve ekipe se onda natječu u pravljenju najboljeg i prvog čvarka ovogodišnjeg jer idemo prije sezone kolinja.“

Tradicionalno se održava i izbor Najljepše djevojke za udaju, čime se štuje još jedan stari slavonski običaj.

„Posebno kulturno umjetnička društva i nešto iz etno društava, uvijek imaju kandidatkinju za izbor Najljepše djevojke za udaju. U suradnji s Etno grupom Nade Grgić i tekstilnim odjelom Obrtničke škole, imamo i dvije modne revije. Na tim modnim revijama uglavnom učenice nose sve modele koje one same kreiraju, same šiju i također nose. Osim toga, imamo Etno grupu gdje članice također nose vrlo zanimljive kreacije, znači odjevni predmeti kreirani na baštini, a zapravo su novo rađeni.“

Ova ideja proizašla je kako bi se ponovno vratili čvarci na naše stolove i njihova popularnost.

„To se može lijepo kroz ovih deset godina vidjeti, tad su čvarci bili nula, bacali se životinjama, čvarak uopće nije bio cijenjen. No, danas je on kao suho zlato, danas je kilogram čvaraka po trgovinama više od 200 kuna. Mislim da nismo samo mi tu, pomalo ljudi shvaćaju da je domaća hrana najbolja jer je najmanje industrijski procesuirana. Ona je od slanine topljenjem, prirodnim postupnom, napravi se odličan čvarak i dobije se mast. Jedno vrijeme je to bilo kao negativno, onda se otkrilo da su čvarci i mast puno zdraviji od ostalih proizvoda.“

„Tako da eto, vratili smo čvarak nazad, a kroz to natjecanje jedan dobar natjecateljski duh. Dozvoljavamo ekipama da budu slobodni i rade različite kreacije čvaraka. Jedino imamo problem oko organizacije, dobavljač nam je isporučio jednu finu cijenu – 18,90 kuna nas košta kilogram slanina, a mi za natjecanje potrošimo oko 500-600 kilograma slanine. To je sad jedan financijski trošak za kojeg se nadam da ćemo uspjeti i u budućnosti rješavati.“

Prijave za sudjelovanje za najljepši stol, najljepšu djevojku za udaju, Čvarkijadu i Šokački sajam potrebno je dostaviti na mail ili mobitel 098/464-174.

„Zahvaljujući našim pokroviteljima uspjeli smo nekako osigurati da otprilike ponovimo prošlogodišnju Čvarkijadu. Veliki pokrovitelj nam je Grad Kutjevo tu su i ostale Općine i Gradovi. Generalni sponzor koji je osigurao glavnu nagradu je Alles Elektrocentar. Ovo je jedna od većih manifestacija koje se održavaju u našoj županiji. Mi imamo između 500-600 sudionika, a pošle godine i prije pandemije znalo je biti do tri tisuće posjetitelja koji dođu vidjeti. Ja bi iskoristio ovu priliku da pozovem, mogu se građani, različite skupine i udruge prijaviti za sudjelovanje. Imat ćemo dobru konkurenciju, a prva tri čvarka će dobit vrijedne nagrade ocjenom stručnog žirija, ali i sami posjetitelji biraju najbolji čvarak nakon degustacije.“

Koja je tajna dobrog čvarka?

„Imali smo to pitanje često – što se traži od čvarka? Pravi slavonski čvarak je zapravo pravokutni, mora biti kao mala kockica sa svih strana jednak, ne krupan, ali ne i sitan. Ima tu različitih tajni, nekad se mora dodati malo i mlijeka da on ne ostane jako bijel jer naši ljudi u Slavoniji vole kad je malo zažareno, kad ima lijepu smeđu boju. Imali smo natjecatelje iz Baranje koji su se iznenadili što nisu bolje prošli, zato što oni rade duguljaste čvarke, mi nismo navikli na takve. Oni u Baranji rade duguljaste, a za nas je to neobično, pa su komisija i sami ljudi čudno gledali. Još je bitno da se on malo i iscijedi, ima jedan postupak kojeg svaka ekipa koristi, imaju cjediljke bilo ručne ili za cijeđenje grožđa. Na taj način dobijemo malo onaj šuškavi čvarak, uglavnom svi kod nas vole te takve.“

Manifestacija će 16. listopada na jednom mjestu okupiti udruge u kulturi, folklorna društva, zavičajna društva, lovačka društva, udruge građana, vinare i restorane, seoska turistička imanja te ostale udruge i pojedince koji u svom radu njeguju stare običaje, stare i izvorne narodne nošnje, pjesmu i ples, pripremu starih autohtonih jela, sakupljanje starih autohtonih predmeta seoskog i gradskog domaćinstva.

Cijeli zanimljivi razgovor poslušajte na našem Mixcloud-u.