Požeška kotlina krije arheološko blago svjetskog značaja: U Potočanima otkriveni ostaci 41 osobe stare više od šest tisuća godina
Požega je naredna tri dana središte arheološke znanosti zahvaljujući znanstvenom skupu „Prapovijest Požeške kotline na pragu novog tisućljeća (istraživanja od 2001. do 2025. g.)“, posvećenom prapovijesti Požeške kotline. Uz niz stručnih predavanja, u Gradskom muzeju Požega bit će predstavljena knjiga „Potočani – život i smrt u pretpovijesti“, a večeras će biti otvorena i izložba „Od kamena do željeza: kontinuitet i promjene, Prapovijest Požeške kotline kroz arheološka istraživanja od 2001. do 2025. godine“, koja donosi pregled arheoloških istraživanja provedenih tijekom posljednjih 25 godina. O bogatstvu arheološke baštine Zlatne doline i iznimnim otkrićima u Potočanima jutros je u programu RVA govorila dr. sc. Jacqueline Balen iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Znanstveni skup, posvećen prapovijesti Požeške kotline, okuplja stručnjake koji su posljednjih desetljeća istraživali arheološke lokalitete ovoga područja. Kako je istaknula dr. sc. Jacqueline Balen, riječ je o važnom događaju ne samo za znanstvenu zajednicu nego i za grad Požegu i njegove stanovnike.
– Ovakav skup nešto je što treba Požegi i široj zajednici. Posebno je važno što je naglasak stavljen upravo na nova i recentna istraživanja Požeške kotline. Gradski muzej Požega napravio je značajan iskorak povezivanjem znanstvenog skupa, izložbe i predstavljanja knjige – istaknula je Balen.
Govoreći o arheološkom bogatstvu Zlatne doline, naglasila je kako pojedini lokaliteti imaju europski i svjetski značaj, a nova istraživanja dodatno potvrđuju važnost ovoga prostora kroz različita prapovijesna razdoblja.
Jedan od središnjih događaja skupa predstavljanje je knjige „Potočani – život i smrt u pretpovijesti“, čiji su autori dr. sc. Ivor Janković, dr. sc. Mario Novak i dr. sc. Jacqueline Balen.
Knjiga donosi rezultate dugogodišnjih istraživanja iznimnog arheološkog nalazišta Potočani, otkrivenog 2007. godine tijekom terenskih pregleda koje su vodili profesor Hrvoje Potrebica i Jacqueline Balen.
Na lokalitetu su pronađeni posmrtni ostaci čak 41 osobe, među kojima su bila djeca i odrasli. Kosti su bile odložene u zajedničku jamu, a prve analize pokazale su da nalazi potječu iz približno 4200. godine prije nove ere, odnosno iz srednjeg bakrenog doba, razdoblja lasinjske kulture.
– Kada na jednom mjestu pronađete toliko ljudskih kostiju, prvo morate utvrditi iz kojeg razdoblja potječu. Radiokarbonsko datiranje pokazalo nam je da je riječ o nalazu starom više od šest tisuća godina. Daljnje antropološke analize otkrile su da su među stradalima osobe različite dobi, a na pojedinim lubanjama pronađeni su tragovi udaraca sa stražnje strane, što upućuje na nasilnu smrt – objasnila je Balen.
Otkriće je privuklo pozornost međunarodne znanstvene zajednice. Uslijedile su brojne antropološke, genetičke i druge analize, a rezultati su tijekom godina objavljivani u znanstvenim časopisima.
Nakon gotovo dva desetljeća istraživanja autori su odlučili cjelokupnu priču približiti i široj javnosti.
– Željeli smo napraviti knjigu koja neće biti namijenjena samo arheolozima i znanstvenicima. Htjeli smo da ljudi mogu pročitati što smo pronašli, što nam ti nalazi govore i kako arheologija, uz pomoć drugih znanstvenih disciplina, dolazi do odgovora o životu ljudi u dalekoj prošlosti – kazala je Balen.
Publikacija je objavljena na hrvatskom i engleskom jeziku, u pristupačnom formatu, a uz priču o Potočanima donosi i pregled arheologije bakrenog doba te objašnjenja znanstvenih metoda korištenih tijekom istraživanja.
Tijekom razgovora Balen je pojasnila i kako arheolozi pronalaze lokalitete stare nekoliko tisuća godina. Suprotno čestom uvjerenju, takvi nalazi ne moraju se nalaziti na velikim dubinama.
– U Slavoniji je terenske preglede često relativno lako provoditi jer se zemlja obrađuje i ore, pa se arheološki materijal može pojaviti već na površini. Naravno, postoje i nalazišta koja su zbog riječnih i drugih nanosa znatno dublje – objasnila je.
Uz klasične terenske preglede, suvremena arheologija koristi satelitske snimke, nedestruktivne metode istraživanja i različite prirodoznanstvene analize. Posebno je istaknula i važnost zaštitnih arheoloških istraživanja koja se provode prilikom velikih infrastrukturnih zahvata, poput gradnje brze ceste, gdje su istraživani i lokaliteti na području Daranovaca.
Ipak, smatra kako Požeška kotlina zaslužuje još više sustavnih istraživanja.
– Svi ovi lokaliteti pokazuju koliko je ovaj prostor zanimljiv. Voljela bih da imamo više sustavnih istraživanja jer je očito da još mnogo toga možemo otkriti – poručila je.
Uz znanstveni skup i predstavljanje knjige u 16:30 sati, večeras u 18 sati u Gradskom muzeju Požega bit će otvorena izložba „Od kamenog do željeznog doba – kontinuiteti i promjene“, posvećena prapovijesti Požeške kotline i arheološkim istraživanjima od 2001. do 2025. godine.
Izložbu je pripremila Mirela Pavličić Hein, a posjetitelji će moći do 24. prosinca razgledati nalaze iz različitih prapovijesnih razdoblja, od najstarije starčevačke kulture do poznatih arheoloških nalazišta na području Kaptola. Među izlošcima bit će i keramički vrč lasinjske kulture pronađen u jami s ljudskim ostacima u Potočanima.
Balen je posebno pohvalila način na koji je izložba osmišljena, istaknuvši da su brojni vrijedni nalazi predstavljeni pregledno i razumljivo široj publici. Pozvala je građane da posjete i predavanja znanstvenog skupa, naglasivši da su otvorena svima, a ne samo arheolozima.
– Pozivam sve koji imaju vremena da dođu poslušati predavanja i pogledati izložbu. Riječ je o novim nalazima koji nam dodatno pokazuju koliko je Požeška kotlina bila važna kroz tisućljeća. Knjigu smo već predstavili u Zagrebu, ali sada je, po meni, predstavljamo na pravom mjestu – zaključila je dr. sc. Jacqueline Balen u programu Radio Vallis Aurea.
Cijeli razgovor poslušajte na našem audio podcast kanalu:
